Prema novoj studiji, zagađenje zraka koje smo udisali tokom djetinjstva jedan je od faktora zdravlja pluća kod odraslih.
Porijeklo studije seže u 1992. godinu kada su istraživači počeli istraživati učinke onečišćenja zraka na grupe djece u Kaliforniji. Neka od te djece sada su u svojim 40-ima.
Dr. Erika Garcia i kolege sa Univerziteta Južna Kalifornija odlučili su provesti istraživanje, gdje je više od 1300 ljudi odgovorilo i ispunilo detaljne upitnike o svojim prihodima, načinu života (uključujući pušenje), domovima i zdravlju. To se usporedilo s njihovim zdravljem u djetinjstvu i lokalnim onečišćenjem zraka dok su odrastali.
Prvo je otkriće bilo da ljudi koji su u djetinjstvu bili više izloženi česticama zagađenja i dušikovom dioksidu imaju veću vjerovatnost simptoma bronhitisa u odrasloj dobi. Ovaj je odnos bio najjači za one koji su kao djeca imali astmu i probleme s plućima, što znači da su ti ljudi imali ranjivost koja se nastavila u odrasloj dobi.
Drugo otkriće bilo je neočekivano: postojala je veza između onečišćenja zraka u djetinjstvu i simptoma bronhitisa kod odraslih osoba koje nisu imale problema s plućima kao djeca.
Ovo sugerira da se šteta od onečišćenja zraka u djetinjstvu može očitovati tek u odrasloj dobi.
“Ovo je bilo iznenađujuće. Mislili smo da bi učinci onečišćenja zraka na dječju astmu ili simptome bronhija bili glavni put kojim izloženost onečišćenju zraka u djetinjstvu utječe na respiratorno zdravlje odraslih“, rekla je Garcia.
Za studiju je bilo važno razlikovati trajne učinke izloženosti tokom djetinjstva i utjecaje zraka koji udišu kao odrasli. Istraživači su stoga pogledali nedavnu izloženost svake osobe onečišćenju zraka i to uzeli u obzir u analizi.
“Željeli smo vidjeti je li izloženost u djetinjstvu još uvijek povezana sa simptomima bronhija kod odraslih, čak i nakon kontrole trenutne izloženosti, i jeste”, istaknula je Garcia.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, zasebno istraživanje sugerira da se zdravstveno nasljeđe londonskog smoga iz 1952. još uvijek nastavlja. Istraživači su proučavali odrasle koji su iskusili smog 1952. dok su bili u maternici ili mlađi od godinu dana. Kao djeca imali su 20% veće šanse za astmu i, iako na rubu statističke značajnosti, 10% veće šanse za astmu u odrasloj dobi u usporedbi s ljudima koji nisu iskusili smog.
Zagađenje zraka uvelike se promijenilo od 1950-ih, pa čak i od 1990-ih, ali studije u Stockholmu i Londonu i dalje pokazuju da onečišćenje zraka u 21. stoljeću smanjuje rast pluća kod djece. To znači manja pluća kao odrasle osobe i moguće doživotno nasljeđe zdravlja.
“Ovo naglašava važnost smanjenja izloženosti onečišćenju zraka za sve, uključujući djecu koja su u razdoblju povećane osjetljivosti na učinke onečišćenja zraka”, zaključuje Garcia.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!