Ultraprerađena hrana direktno je povezana s 32 štetna učinka na zdravlje, uključujući veći rizik od bolesti srca, raka, dijabetesa tipa 2, nepovoljnog mentalnog zdravlja i rane smrti, pokazala je najopsežnija dosad izrađena studija u ovom području.

Nalazi iz prve sveobuhvatne krovne revizije dokaza dolaze usred rastuće globalne potrošnje ultraprerađenih namirnica kao što su žitarice, proteinske pločice, gazirana pića, gotova jela i brza hrana.

U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama više od polovice prosječne prehrane sada se sastoji od ultraprerađene hrane. Za jedan dio populacije, posebno ljude koji su mlađi, siromašniji ili iz ugroženih područja, tipična je prehrana koja sadrži čak 80% ultraprerađenih namirnica.

Nalazi objavljeni u medicinskom magazinu BMJ sugeriraju da prehrana s visokim udjelom ultraprerađenih namirnica može biti štetna za mnoge elemente zdravlja. Rezultati pregleda u kojem je sudjelovalo gotovo 10 miliona ljudi naglasili su potrebu za mjerama usmjerenim na smanjenje izloženosti ovoj vrsti ishrane, rekli su istraživači.

Pregled je uključio stručnjake iz niza vodećih institucija, uključujući Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health u SAD-u, Univerzitet u Sydneyu i Univerzitet Sorbonne u Francuskoj.

Pišući za BMJ, zaključili su: “Sveukupno, pronađene su izravne povezanosti između izloženosti ultra-prerađenoj hrani i 32 zdravstvena parametra koji obuhvaćaju smrtnost, rak i mentalne, respiratorne, kardiovaskularne, gastrointestinalne i metaboličke zdravstvene ishode”.

Dodali su: “Veća izloženost ultraprerađenoj hrani bila je povezana s većim rizikom od nepovoljnih zdravstvenih ishoda, posebno kardiometaboličkih, uobičajenih mentalnih poremećaja i ishoda smrtnosti”.

Ultraprerađena hrana, uključujući zapakirane pekarske proizvode i grickalice, gazirana pića, žitarice sa šećerom i gotova jela ili gotova jela, prolazi višestruke industrijske procese i često sadrži boje, emulgatore, arome i druge aditive. Ovi proizvodi također imaju visok udio dodanog šećera, masti i/ili soli, ali imaju malo vitamina i vlakana.

Prethodne studije povezivale su ultraprerađene namirnice s lošim zdravljem, ali nijedan sveobuhvatan pregled još nije dao široku procjenu dokaza u ovom području.

Kako bi premostili ovaj jaz, istraživači su proveli krovni pregled – sažetak dokaza na visokom nivou – 45 različitih skupnih meta-analiza iz 14 preglednih članaka koji povezuju ovu vrstu namirnica s nepovoljnim zdravstvenim ishodima.

Svi pregledni članci objavljeni su u posljednje tri godine i uključili su 9,9 miliona ljudi. Niti jednu nisu financirale kompanije uključene u proizvodnju ultraprerađenih namirnica.

Procjene izloženosti ultraprerađenoj hrani dobivene su kombinacijom upitnika o učestalosti unosa hrane, 24-satnih podsjetnika na dijete i povijesti prehrane i mjerene su kao veća naspram manje konzumacije, dodatnih porcija dnevno ili povećanja od 10%.

Istraživači su ocjenjivali dokaze kao uvjerljive, vrlo sugestivne, sugestivne, slabe ili bez dokaza. Također su ocijenili kvalitetu dokaza kao visoku, umjerenu, nisku ili vrlo nisku.

Sve u svemu, rezultati pokazuju da je veća izloženost ultraprerađenoj hrani dosljedno povezana s povećanim rizikom od 32 nepovoljna zdravstvena ishoda, prenio je BMJ.

Uvjerljivi dokazi pokazuju da je veći unos ove vrste proizvoda povezan s oko 50% povećanim rizikom od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima, 48 do 53% većim rizikom od anksioznosti i uobičajenih mentalnih poremećaja te 12% većim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Vrlo sugestivni dokazi također pokazuju da je veći unos povezan s 21% većim rizikom od smrti iz bilo kojeg uzroka, 40 do 66% povećanim rizikom od smrti povezane sa srčanim bolestima, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i problema sa spavanjem, te 22% povećanim rizikom od smrti uzrokovane srčanim bolestima, te rizik od depresije.

Također postoje dokazi o povezanosti između ultraprerađenih namirnica i astme, gastrointestinalnog zdravlja, nekih vrsta raka i kardiometaboličkih faktora rizika, kao što su visoke masnoće u krvi i niske razine ‘dobrog’ holesterola, iako su istraživači upozorili da su dokazi za te veze i dalje ograničeni.

U međuvremenu, zasebna studija objavljena u časopisu Lancet Public Health pokazala je da bi se više od 9000 smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim bolestima moglo spriječiti u Engleskoj tokom sljedeće dvije decenije ako svi restorani, lokali brze hrane, kafići, pubovi i ostali ugostiteljski objekti stave kalorije na svoje jelovnike.