Milijuni ljudi koji su primili cjepivo protiv covida-19 iskusili su nuspojave i to je dobar pokazatelj da se imunosni sustav priprema odgovoriti u slučaju zaraze, no ako takvi znaci izostanu nema razloga za brigu, kažu stručnjaci. 

Ne treba se brinuti jer izostanak reakcije ne znači da je osoba nezaštićena, kazalo je troje stručnjaka: Paul Offit, ravnatelj Centra za cjepiva pri Dječjoj bolnici u Philadelphiji,  Glenn Rall, imunolog iz Fox Chase centra za rak, također iz Philadelphije te Sarah Coles, obiteljska liječnica i profesor asistent na Sveučilištu Arizona College of Medicine.

“Cjepivo djeluje i u slučaju da nemate nuspojave”, rekla je Coles i naglasila “mnogi imaju nuspojave, a mnogi ne”.

Izostanak glavobolje ili povišene tjelesne temperature nije razlog za zabrinutost, kaže Paul Offit i objašnjava: “Sigurno je da ne morate imati nuspojave da biste znali da ste zaštićeni”.

Drugim riječima obje pojave  —  stjecanje imuniteta i nuspojave  — rezultat su niza upozorenja u imunosnom sustavu nakon injekcije.

No samo zato što je prvotna upala uspješno potaknula proizvodnju antitijela i drugu vrstu obrane od bolesti, to ne znači da ona mora nužno izazvati povišenu temperaturu.

Nema stroge korelacije između tih dviju stvari, kaže Coles, predsjednica Komisije za javno zdravlje i znanost Američke akademije obiteljskih liječnika.

I mnoga druga moderna cjepiva izazivaju malo, ako uopće, nuspojava, pa ipak dobro djeluju, kaže Rall, suautor Načela virologije. “Normalno, mi ne vidimo dragocjene nuspojave nakon cijepljenja”, rekao je.

Hoće li ljudi imati nuspojave ovisi i o drugim čimbenicima, a ne samo o njihovu imunosnom sustavu, a to su umor, stres i način na koji doživljavaju bol, objašnjava Coles.

Postotak raznolikih reakcija razlikuje se od cjepiva do cjepiva protiv covida-19, a kod cjepiva koja se daju u dvije doze, češće se pojavljuju nakon druge doze.

Primjerice, kod primjene cjepiva Pfizer/BioNTech, u kliničkim ispitivanjima 3,7 posto sudionika u dobi od 18 do 55 godina imalo je povišenu tjelesnu temperaturu nakon prve doze, a 15,8 posto nakon druge.

Polovica primatelja imala je glavobolju nakon druge doze, no uglavnom su bile umjerene ili blage.

Svi ti učinci su prolazni, općenito traju dan ili dva.

U rijetkim slučajevima, teža alergijska reakcija zvana anafilaksija, nastupa u minutama nakon injekcije i liječnici mogu biti spremni intervenirati  EpiPenom (uređajem za automatsku injekciju adrenalina) ili sličnim koji sadrži epinefrin.

Konačno, Offit, Rall i Coles govore o sustavnim nuspojavama, a ne o “lokalnim” učincima kao što su bol u ramenu u koje je ubrizgano cjepivo ili crvenilo na mjestu uboda jer te pojave česte su u primatelja cjepiva, ali su zanemarive u odnosu na alternativu – razboljeti se od covida-19.