Objavljena nova piramida ishrane, proteini i masti na prvom mjestu: Pitali smo nutricionistu šta ovo znači za naše zdravlje

"Ova piramida jeste suština u metaboličkom zdravlju. Ono što ova nova piramida predstavlja, nije neka nova revolucija u biti ili restrikcija. Mi smo već jako dugo upoznati sa osnovnim načelima zdrave ishrane. Međutim, ona nije nikada došla nekako konkretno i revolucionarno u sistem edukacije i često se ljudi vode onom priješnjom piramidom gdje smo imali karbohidrate kao osnovu ishrane, više procesirane, nažalost, žitarice, a gdje su proteini i masnoće bili na samom vrhu. Mi kad kažemo američka u biti, jako puno smo se mi svi vodili tom piramidom i ona je bila, uopšte, prihvaćena preveliki broj decenija i to je bilo i pod uticajem industrije hrane, ali i politički je tu bilo uticaja. Sada i sa novim sistemom koji dolazi u nutricionizmu, već dugo godina mi govorimo da je ta piramida pogrešna i mi smo joj okrenuli i te rasporede da je prepravljaju drugačije", navela je O’Reilly.

Ističe kako je cilj da ljudi unose veći broj hranjivih vlakana, više povrća, da su žitarice i dalje prisutne i na ovoj piramidi nema eliminacija određenih grupa hrane već je u pitanju zdravija raspodjela i osvještenost o kvalitetu namirnica i unosu prerađenih žitarica i izbacivanju dodanih šećera iz hrane. No, kako su se proteini i masti našli na vrhu?

"Mi znamo da nam kvalitetan unos proteina i zdravih masnoća daje osjećaj sitosti i regulaciju šećera u krvi. Znamo da unos procesiranih karbohidrata, prevelik unos žitarica, dovodi do metaboličkog disbalansa u tijelu. Šta to znači u prevodu? Dakle, povećanje lošeg kolesterola, inzulinske rezistencije i hroničnih upala. Tako da, regulacijom unosa zdravih masnoća i zdravih proteina, mi ćemo dobiti veći osjećaj satisfakcije hrane, manji unos kalorija, a sitost povećava i nemogućnost prejedanja. Masnoće su nam neophodne i njih moramo imati u zdravom omjeru. One su neophodne za sve funkcije u tijelu, ali pogotovo za funkciju naših hormona i nervnog sistema. Mi moramo tačno znati distinkciju između loših masnoća i onih zdravih masnoća koje unosimo hranom", istakla je.

O'Reilly je naglasila kako ništa ne treba shvatati doslovno te da je bitan balans.

"Jer šta bi se desilo kada bismo ovo shvatili bukvalno tako da nam svaki obrok budu samo proteini, a da zapostavimo ugljene hidrate? Ugljeni hidrate nam daju energiju, mi ne možemo bez ugljenih hidrata i kratkoročno one su izbacivanje određenih skupina hrane su u redu za neke ljude, za određene bolesti i dijagnoze, ali za većinu populacije na svijetu i dugoročne efekte mi moramo imati prisustvo ugljenih hidrata. Mi ih prije svega dobijamo iz povrća, ali cjelovite žitarice nam daju i hranjiva vlakna koja su nam neophodna za funkciju našeg jednog od najbitnijih organa u tijelu, a to je naš mikrobiom, odnosno sluznica crijeva koja reguliše našu dobru, odnosno lošiju kolesterolu, reguliše šećer u krvi, daje nam osjećaj zdravlja u čitavom tijelu, pogotovo imamo osjećaj, regulaciju, pošto imamo tu divnu konekciju mozga i crijeva, znači utječe na naše raspoloženje. Dakle, svaki organ direktno ima utjecaj na unos hranjivih vlakana kroz tu crijevnu mikrobiomu koja komunicira sa čitavim našim organizmom kroz te zdrave bakterije", kazala je.

Navela je i primjere zdravog doručka, ručka i večere.

"Kada bismo podijelili tanjire na te osnovne skupne naše hrane, pola tanjira bi trebalo biti povrće. To je ono gdje je većina Bosanaca i Hercegovaca griješi, tako da bih ja voljela da vidim veći unos povrća i voća. Kvalitetan protein - ako je doručak, to mogu biti par kuhanih jaja ili omlet. Ne zaboravimo da smo mi još uvijek duboko u zimi, pa nam treba i grijati cijelo. Mi ne moramo jesti hladne doručke, mogu to biti supe i čorbe i potaži. Da dogrijemo cijelo ujutro, to mogu biti, dakle, i kaše, zobene kaše koje smo obogatili običnim voćem, sezonskim voćem, jabukama, kruškama, dodali cimeta, dodali orašaste plodove sjemenke, tu su nam zdrave masnoće, dodali neki grčki jogurt, tako da imamo taj proteinski element. Ručak - voljela bih da bude toplo, da grije tijelo, pogotovo, evo, niske su temperature, želimo da održavamo i dobri imunitet. Treba voditi računa da se tijelo u zimi mora grijati, a ne hladiti. Dakle, topla jela. Uvijek gledajte da je tu kvalitetno hranjivih vlakana kroz povrće, cjelovite žitarice, ali ti proteini mogu doći iz mesnih, ali i nemesnih izvora. Tu mogu biti mahunarke i legume, grahorice. Večera bi trebalo biti neki lakši obrok, ali isto tako, opet se vraćamo na grijanje tijela, tu možemo, naravno, koristiti zdrave začine, ne zaboravimo da začinjavamo hranu, tso su bitni saveznici u borbi protiv viroza -kajanske paprike, čili, kurkume, biberi, koristite što više toga suhih začina kako bismo grijali tijelo iznutra. Ono što bi rekli naš narod kašikom, zaista to ima mjesto u zimskim mjesecima i vodite račune da je hrana što više raznovrsna", savjetuje nutricionistkinja.

A kako se oporaviti od prazničnog prejedanja pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad