Atlantska prehrana, koju slijede stanovnici sjeverozapadne Španjolske i sjevernog Portugala, navodno smanjuje salo na stomaku i poboljšava razine HDL-a ili "dobrog" holesterola. Prehrana se sastoji od puno ribe i plodova mora, povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, maslinovog ulja, suhog voća, mlijeka, sira, dok su meso i crno vino dozvoljeni u umjerenim količinama.

Studija objavljena prošle sedmice u JAMA Network Open pratila je više od 200 porodica iz ruralne španjolske zajednice A Estrada od marta 2014. do maja 2015. godine. 121 porodica slijedila je atlantsku prehranu, dok je 110 porodica nastavilo konzumirati svoju uobičajenu prehranu.

Na početku studije i nakon šest mjeseci prikupljeni su podaci o prehrambenom unosu sudionika, njihovoj tjelesnoj aktivnosti, upotrebi lijekova i drugim varijablama. Istraživači u Španjolskoj također su mjerili opseg struka sudionika, kao i razine triglicerida, razine HDL kolesterola, krvni pritisak i razine glukoze u krvi natašte. To je pet faktora za razvoj metaboličkog sindroma, skupinu stanja koja povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara.

Od 457 sudionika koji na početku ispitivanja nisu imali metabolički sindrom, njih 23 ga je razvilo tokom praćenja od šest mjeseci. Od toga je 17 sudionika (7.3%) koji su slijedili svoju tradicionalnu prehranu i šest sudionika (2.7%) koji su prešli na atlantsku prehranu, razvilo metabolički sindrom.

Od 117 sudionika koji su na početku studije ispunjavali kriterije za razvoj metaboličkog sindroma, 18 sudionika koji su slijedili atlantsku prehranu (28.6%) i njih 16 iz kontrolne skupine (29.6%) izgubilo je tu oznaku.

Istraživači su izvijestili da atlantska prehrana “nije imala značajan učinak na visoki krvni tlak, visoke razine triglicerida ili visoke razine serumskog glukoze natašte, ali je poboljšala opseg struka i razine HDL holesterola”.

“Atlantska prehrana predstavlja značajan potencijal za poboljšanje zdravlja zbog svog naglaska na hranjive namirnice i obiteljske prehrambene navike”, rekla je dijetetičarka Michelle Routhenstein za Healthline.

“Dajući prednost cjelovitim namirnicama i tradicionalnim metodama kuhanja, poput pirjanja, ova prehrana poboljšava bioraspoloživost nutrijenata, osiguravajući da ih tijelo može bolje apsorbirati i iskoristiti”, dodala je.

Kardiolog Cheng-Han Chen kaže da ovi rezultati nisu iznenađujući, “jer je prehrana vrlo slična dobro proučavanoj i korisnoj mediteranskoj prehrani.”

Mediteranska prehrana naglašava unos povrća, voća, mahunarki, leće, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i ekstra djevičanskog maslinovog ulja te dopušta umjerenu količinu ribe, sira, jogurta i vina, dok je potrebno izbjegavati crveno meso, slatkiše, slatka pića i maslac. Istraživači u Španjolskoj napomenuli su da atlantska prehrana dijeli sličnosti s mediteranskom prehranom.

“Ovakvi tipovi prehrambenih uzoraka (atlantska i mediteranska prehrana) imaju potencijal smanjiti rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, raka, moždanog udara pa čak i kognitivnog pada (demencija i Alzheimerova bolest) te poboljšati gastrointestinalnu funkciju i mikrobiom crijeva”, rekla je Tracy Crane, docentica na Sveučilištu u Miamiju.

Studija objavljena 2021. godine otkrila je da je atlantska prehrana povezana s nižim rizikom od smrti. Postoje neka ograničenja nove studije. Naime, istraživači priznaju da “šest mjeseci možda nije bilo dovoljno dugo za pravilnu procjenu metaboličkih promjena”.

“Praćenje sudionika tokom niza godina moglo bi ojačati naše rezultate”, poručili su u svom zaključku.