Sigurno ste na rubu šume ili na livadi primijetili biljku visoku nekoliko metara koju krasi bijeli ili zelenkasto-bijeli cvjetovi. Iako izgleda potpuno bezopasno, neka vas njen izgled ne zavara. To je Divovski svinjski korov, otrovna biljka koja može izazvati teške opekotine u kontaktu. Kako postupiti i kako se zaštititi? A na koje biljke treba obratiti pažnju u prirodi?
“Kada sam se vratila kući iz šetnje, primijetila sam čudnu tačku na ruci koja je izgledala kao da sam bila teško opečena”, kazala je čitateljica N1 Slovenije. “Mislila sam da me je ubo neki neobičan insekt”, dodala je ona.
Ispostavilo se da je uzrok opekotine nešto sasvim drugo. Tokom putovanja, očigledno je došla u kontakt sa ogromnim Divovskim svinjskim korovom. To je invazivna alohtona vrsta iz porodice kobulina, a njena domovina je zapadni Kavkaz. Vjerovatno ste već primijetili biljku na livadi ili na rubu šume, kako naraste do tri do pet metara visine, a mnogi bijeli ili zelenkasto-bijeli cvjetovi su spojeni u velike cvatove.
Biljka je vrlo toksična jer sadrži fototoksične furanokumarine i uzrokuje fitofotodermatitis. „Furanokumarini su tvari koje pod ultraljubičastim svjetlom izazivaju upalu, a time i fototoksičnu reakciju na koži“, objašnjava doc. dr. Tanja Planinšek Ručigaj, specijalistkinja dermatovenerologije i šefica Dermatovenerološke klinike na Univerzitetu u Ljubljani.
Drugim riječima, ako dođete u kontakt sa sokom ove biljke i izložite ovaj dio tijela suncu, vaša koža može izgorjeti. Prema Planinšek Ručigaj – crvenilo, plikovi i, u težim slučajevima, rane se javljaju u roku od 24 do 48 sati nakon izlaganja UV zračenju.
„Promjene koje se pojavljuju na koži mogu biti u obliku lišća ili trave koje su došle u dodir s kožom. Mogu biti izdužene, okrugle… Takve promjene su često na rukama, potkoljenicama i licu“, pojasnila je liječnica. Najčešće se javljaju kod ljudi koji rade u prirodi; na primjer farmeri, vrtlari i cvjećari i oni koji su došli u kontakt sa biljkom u svom vrtu ili travnjaku. Česte su i kod planinara i djece.
Povremeno se takve povrede mogu pojaviti i kod kuhara ili barmena koji koriste biljke u kuhanju ili pripremanju pića. Divovski svinjski korov nije jedina biljka koja uzrokuje takve opekotine. Promjene na koži najčešće uzrokuju gomolji celera, listovi paradajza, rabarbara, listovi krastavaca i graha, peršun i pastrnjak, smokve i razne uskolisne trave.
„Kada su oštećenja kože dublja, mogu ostaviti dugotrajnu hiperpigmentaciju — tamnije boje na ovim područjima, a trajni ožiljci su rjeđi“, kaže Planinšek Ručigaj.
Otok, crvenilo sa mjehurićima i peckanje
Osim biljaka koje izazivaju fitofotodermatitis, prema riječima Tanje Planinšek Ručigaj, postoje i biljke koje izazivaju slične opekotine. O kakvom se oštećenju radi najčešće utvrđuje dermatovenerolog, kome porodični ljekar upućuje pacijenta u slučaju neprepoznatih fleka na koži i u slučaju teških reakcija.
Trnje, bodlje, nazubljeni ili šiljasti listovi biljaka uzrokuju mehanička oštećenja i rane na koži. Takve biljke su kopriva, šipak, kupine, kaktusi, agrumi, opuncija i mnoge druge. “Sa ovim mehaničkim ozljedama može se osloboditi mlijeko ili drugi sekret, poput histamina, serotonina i acetilkolina, koji izazivaju upalu na koži”.
Ovakvu reakciju prenijeli su američki mediji prije nekoliko godina kada su 7-godišnji dječak i njegova sestra brali limune i naranče u Kaliforniji. Kako su izgledale povrede pogledajte na fotografiji ispod.
U međuvremenu, iritantni kontaktni dermatitis izazivaju biljke koje luče proteolitičke enzime i kalcijev oksalat, koji hemijski iritira kožu. Na mjestu kontakta pojavljuju se otok, crvenilo s mjehurićima i osjećaj pečenja. Ovakvu reakciju izazivaju određene jestive i ukrasne biljke, objašnjava Planinšek Ručigaj, kao što su mlječici, patkice, narcisi, ljiljani, lukovice, bromelije, sedume, bugenvilije, agave i česminove.
Druga vrsta kožne reakcije je alergijski kontaktni dermatitis. To se događa u kontaktu s biljkama koje luče alergene tvari (fenoli, kinoni, terpeni iz eteričnih ulja, derivati poliacetilena, seskviterpenski laktoni) na koje je koža već osjetljiva. Dakle, osoba je već došla u kontakt sa određenom biljkom u prošlosti i razvila alergiju na nju. Na koži se pojavljuju crvenilo i otok, a ako smo u dužem kontaktu sa biljkom mogu se pojaviti i plikovi ili ljuštenje.
Kako se zaštititi?
Planinšek Ručigaj savjetuje da, prije svega, djelujemo preventivno, odnosno da u okruženju gdje bismo mogli doći u kontakt sa određenim biljkama, nosimo odjeću dugih rukava i pantalone. Preporučljivo je koristiti zaštitne rukavice u bašti ili prilikom uklanjanja ogromnih kapi kiše.
Čak i upotreba kreme za sunčanje, koja nas štiti od UV zraka, može smanjiti reakciju u slučaju fitofotodermatitisa. Međutim, ako smo već primijetili opekotinu na koži, preporučuje se da se predmetno područje ohladi, „uz dodavanje kortikosteroidnih lokalnih preparata koji smanjuju upalu“. U slučaju jakih bolova, pacijentu su povremeno potrebni i analgetici.
Bonus video:
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!