Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo dvije milijarde imalo je kratkovidnost 2010. godine, a očekuje se da će se taj broj povećati na 3,3 milijarde do 2030. godine.

U modernom dobu digitalni uređaji postali su duboko ukorijenjeni u naš svakodnevni život. Što smo više vremena provodimo pred ekranom, to je veća vjerojatnost da ćemo imati problema s vidom. Posebno zabrinjava raširena uporaba elektroničkih uređaja među djecom.

“Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, prevalencija miopije ili kratkovidnosti je porasla, što se podudara s povećanom upotrebom digitalnih uređaja. Povezanost između vremena provedenog pred ekranom i razvoja kratkovidnosti kod djece i tinejdžera potkrijepljena je sve većim brojem istraživanja, s većim utjecajem na djecu mlađu od tri godine, što je kritična faza razvoja vida”, kaže liječnica Siddharth Kesarwni iz pčne klinike iz Mumbaija, prenosi Indiatimes.

Utječe li količina vremena provedenog pred ekranom na kratkovidnost?

Nedavno istraživanje je obuhvatilo opsežnu analizu više od 3000 studija koje su istraživale korelaciju između korištenja pametnih uređaja i kratkovidnosti kod osoba u dobi od 3 mjeseca do 33 godine. Nakon detaljnog ispitivanja i statističke sinteze dostupnih podataka, istraživači su otkrili značajno otkriće: otkriveno je da je produljena izloženost zaslonima pametnih uređaja, poput mobilnih telefona, povezana s približno 30 posto većim rizikom od razvoja kratkovidnosti. Kada se pretjerano korištenje računala kombiniralo s dugim vremenom provedenim ispred ekrana, rizik je eskalirao na otprilike 80 posto.

Uobičajeni znakovi i simptomi kratkovidnosti:

– Zamagljen vid kada pokušavate vidjeti predmete koji su daleko

– Potreba za škiljenjem ili djelomičnim zatvaranjem kapaka kako bi se jasno vidjeli udaljeni predmeti

– Osjećate česte glavobolje

– Osjećate naprezanje očiju, osobito nakon duljeg razdoblja fokusiranja na udaljene objekte

“U slučaju djece, oni mogu imati problema s gledanjem informacija na bijelim pločama ili projiciranim platnima u učionici. Mlađa djeca možda neće izričito izraziti poteškoće s vidom, ali mogu pokazivati ​​ponašanja kao što su uporno škiljenje, dojam da nisu svjesna udaljenih predmeta, pretjerano treptanje, često trljanje očiju ili sjedenje blizu televizora,” kaže Kesarwani.

Odraslim osobama s kratkovidnošću može biti teško čitati ulične natpise ili natpise u trgovinama. Neki pojedinci također mogu osjetiti zamagljen vid u uvjetima slabog osvjetljenja, kao što je tijekom noćne vožnje, čak i ako im je vid jasan tijekom dana. Ovo posebno stanje naziva se noćna kratkovidnost.