Striktno pridržavanje prehrani prihvatljivoj za planet koja uglavnom uključuje voće, povrće i integralne žitarica smanjuje rizik od preuranjene smrti kod ljudi za gotovo jednu trećinu, dok također dramatično smanjuje ispuštanje stakleničkih plinova koji uništavaju planet, pokazalo je novo istraživanje.

“Konzumiranje više cjelovite biljne hrane, manje hrane životinjskog porijekla i manje prerađene hrane bolje je za ljude i planet”, rekao je dr. David Katz, specijalist za preventivnu medicinu i medicinu životnog stila koji nije bio uključen u studiju.

Dodao je kako u ovom istraživanju vidimo da je ista poruka pojačana: pridržavanje prehrambenog obrasca koji doprinosi zdravlju planeta i održivosti povezano je sa značajnim smanjenjem smrtnosti od svih uzroka. Katz je osnivač neprofitne True Health Initiative, globalne koalicije stručnjaka posvećenih medicini načina života utemeljenoj na dokazima

Proizvodnja hrane igra veliku ulogu u klimatskoj krizi. Uzgoj stoke za ljudsku prehranu, naprimjer, koristi ogromnu količinu poljoprivrednog zemljišta i pridonosi krčenju šuma, gubitku bioraznolikosti i onečišćenju vode, tvrde stručnjaci.

Životinje koje preživaju mogu emitirati štetne plinove sa zapanjujućim utjecajem na okoliš. Podrigivanje i izmet goveda, ovaca i koza stvaraju metan, staklenički plin koji je 80 puta snažniji od ugljičnog dioksida u zagrijavanju planeta u razdoblju od 20 godina, navodi UN-ov Program za okoliš.

Međutim, ishrana koja je zdrava za planet smanjila je korištenje zemljišta za 51%, emisije stakleničkih plinova za 29% i upotrebu gnojiva za 21%, dok je također produžila živote ljudi, prema studiji.

“Promjena načina na koji se hranimo može pomoći u usporavanju klimatskih promjena, a srećom ono što je najzdravije za planet, najbolje je i za nas”, rekao je dopisni autor Walter Willett, profesor epidemiologije i prehrane na Harvard T.H. Chan School of Public Health u Bostonu.

“Za svaki glavni uzrok smrti koji smo promatrali, postojao je manji rizik kod ljudi koji su se bolje pridržavali planetarne zdrave prehrane”, rekao je Willett.

Dijeta za ljude i planet

Godine 2019. Komisija EAT-Lancet, sastavljena od 37 vodećih naučnika iz 16 zemalja, kreirala je prehranu s dvostrukim ciljevima — maksimiziranje ljudskog zdravlja uz smanjenje utjecaja na okoliš prehrane milijardi ljudi.

Rezultirajući plan obroka naglašavao je veću konzumaciju duginog voća i povrća, integralnih žitarica, mahunarki i drugih proteina biljnog porijekla, dok je meso i mliječne proizvode smanjio na male porcije.

Studija, objavljena u ponedjeljak u The American Journal of Clinical Nutrition, analizirala je podatke o prehrani prikupljene od više od 200.000 žena i muškaraca kako bi se vidjelo kako se podudaraju s prehrambenim smjernicama Eat-Lancet.

Svi su ljudi bili uključeni u dugoročne vladine studije – Nurses’ Health Study I i II i Health Professionals Follow-Up Study – i nisu imali većih bolesti kada je istraživanje počelo. Svake četiri godine tokom 34 godine sudionici istraživanja ispunjavali su upitnike o prehrani, pružajući istraživačima ogromnu količinu podataka.

Istraživači su zatim ocjenjivali dijete na temelju unosa 15 grupa namirnica. Hrana koja je dobra za planet zahtijeva manje ukupnih resursa za rast i uključuje cjelovite žitarice, gomolje, povrće, cijelo voće, mahunarke, hranu od soje i nezasićena biljna ulja, kao što je maslinovo ulje.

Dok su se druge studije bavile utjecajem planetarne zdrave prehrane, nijedna nije dosegla opseg ove studije, rekao je Willett. “Ovo je znatno veće i puno dulje istraživanje koje je ponavljalo procjene prehrane tijekom više od tri decenije, što omogućuje veću statističku preciznost”, rekao je.

Prvih 10% ljudi koji su slijedili Eat-Lancet planetarnu dijetu imali su 30% manju vjerojatnost da će prerano umrijeti iz bilo kojeg razloga od onih u najnižih 10%, pokazalo je istraživanje.

Osim toga, oni koji su se najviše pridržavali planetarne prehrane imali su 28% manji rizik od neurodegenerativne smrtnosti, 14% manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti, 10% manji rizik od smrti od raka i 47% manji rizik od smrti od bolest dišnog sustava, koja se odnosila i na nepušače, rekao je Willett.

“Otkrića pokazuju koliko su ljudsko i planetarno zdravlje povezani. Zdrava prehrana potiče održivost okoliša — što je zauzvrat ključno za zdravlje i dobrobit svake osobe na Zemlji,” dodao je.