Ovo je prava formula: Male promjene u ishrani, vježbanju i snu mogu produžiti život

Kombinacija promjena u ishrani, snu i vježbanju također je povećala "zdravstveni vijek", odnosno broj godina koje osoba može živjeti bez većih zdravstvenih tegoba.

"Ovi nalazi naglašavaju važnost razmatranja životnog stila kao cjeline, a ne izolirano", rekao je glavni autor studije Nick Koemel, istraživač za fizičku aktivnost, način života i zdravlje stanovništva na glavnom kampusu Univerziteta Syndey u Camperdownu u Australiji.

"Ciljanjem malih poboljšanja u više ponašanja istovremeno, potrebna promjena za bilo koje pojedinačno ponašanje se znatno smanjuje, što može pomoći u prevazilaženju uobičajenih prepreka dugoročnoj promjeni ponašanja", rekao je Koemel.

Međutim, taj nalaz je daleko od konačnog, rekao je Kevin McConway, profesor emeritus primijenjene statistike na Otvorenom univerzitetu u Milton Keynesu u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju.

"Problem je u tome što rad koristi komplikovane statističke metode koje nisu uvijek jasno opisane", rekao je McConway u e-poruci. "Stoga je teško reći u kojoj mjeri su nalazi proizašli iz izbora statističkih analiza istraživača, a ne iz stvari koje su jasnije iz podataka".

Teorijski model

Koristeći naučno modeliranje, Koemel i njegov tim su otkrili da kombinovanje samo pet dodatnih minuta sna, dvije minute umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti (kao što je brzo hodanje ili penjanje stepenicama) i dodatno pola šolje povrća dnevno može produžiti život za godinu dana.

Međutim, ovaj predviđeni ishod odnosio se samo na ljude koji su imali izuzetno lošu ishranu, spavali manje od šest sati noću i vježbali samo oko sedam minuta dnevno. Osim toga, tek kada su se poboljšanja načina života modela znatno povećala, rezultati su postali naučno značajni.

"Svi dobici prijavljeni u ovoj studiji su teorijski", rekao je Koemel. "Ne možemo tvrditi da postoji direktan uzročni efekat načina života. Ove nalaze stoga treba tumačiti kao očekivane ili projektovane koristi pod pretpostavljenim varijacijama u ponašanju, a ne kao potvrđene efekte intervencije".

Najveći dobitak u dugovječnosti - 9,35 godina - i zdravstvenom trajanju - 9,46 godina - postignut je kombinacijom dodavanja 42 do 103 minute vježbanja i spavanja između sedam i osam sati dnevno, uz konzumiranje izuzetno zdrave prehrane koja je uključivala ribu, cjelovite žitarice, povrće i voće.

Dodavanje vježbanja u kombinaciju najviše je pomjerilo kazaljku dugovječnosti - činjenica koja nije iznenadila preventivnog kardiologa dr. Andrewa Freemana, direktora kardiovaskularne prevencije i wellnessa u Nacionalnom židovskom zdravstvu u Denveru.

"Vježbanje je eliksir mladosti", rekao je Freeman, koji nije bio uključen u studiju. "Ali dozvolite mi da budem jasan - ovu studiju ne treba tumačiti kao vježbanje tačno dvije minute i prestanak, postigli ste cilj".

"Umjesto toga, trebali biste težiti ka 20 do 30 minuta brze, fizičke aktivnosti koja ostavlja bez daha, kombinirajući snagu i kardio svaki dan. Taj savjet se nije promijenio tokom decenija istraživanja".

Zaboravite brojeve – fokusirajte se na zdravlje

Studija, objavljena u srijedu u časopisu eClinicalMedicine, obuhvatila je gotovo 60.000 učesnika iz Engleske, Škotske i Walesa u okviru UK Biobank , longitudinalne zdravstvene studije, koji su praćeni u prosjeku osam godina. Svi učesnici studije dali su informacije o svojoj ishrani - uključujući ultraprerađenu hranu, poput napitaka zaslađenih šećerom. Podgrupa grupe nosila je i ručne satove koji su pružali objektivnija mjerenja kretanja i sna.

Istraživači su prikupili ove medicinske podatke i koristili ih za formiranje teorijskih scenarija poboljšanog životnog vijeka i zdravstvenog vijeka, koji je definiran kao broj godina bez kardiovaskularnih bolesti, demencije, kronične opstruktivne plućne bolesti i dijabetesa tipa 2.

Uživanje u dužem životu i dužem zdravstvenom stanju, ili ostanak bez bolesti, nije ista stvar, rekao je Koemel. "Kombinirana poboljšanja sna, fizičke aktivnosti i prehrane povezana su s dužim životnim vijekom, čak i ako su ljudi kasnije u životu razvili neke hronične bolesti".

Nakon prilagođavanja nalaza za mnoge varijable - kao što su količina ultraprerađene hrane, pušenje, upotreba alkohola, indeks tjelesne mase, nesanica, hrkanje i pospanost tokom dana - rezultati su se razlikovali ovisno o tome koliko je svaka promjena ponašanja postignuta.

Pored najnižih i najviših nivoa promjena načina života o kojima je gore bilo riječi, istraživači su također otkrili da su niži nivoi vježbanja - manje od 23 minute dnevno - spavanje sedam do osam sati noću i odlična prehrana povezani sa skoro četiri godine života više i tri godine zdravlja, pokazala je studija.

Umjereni nivoi vježbanja (između 23 i 42 minute dnevno), spavanje do osam sati noću i kvalitetna prehrana povezani su s većim poboljšanjem od dodatnih sedam godina života i nešto više od šest godina dobrog zdravlja. Šta sve to znači?

"Ovdje se ne radi o apsolutnom broju minuta koje vježbate ili spavate, niti o broju komada brokule koje pojedete. Radi se o tome da se pobrinete da sve stvari koje radite u životu budu sinonim za zdravlje", rekao je Freeman.

"Ovo je odlično doba godine da razmislite o tome kako živite i napravite velike promjene koje će vas pripremiti za život pun zdravlja mijenjajući putanju vašeg života", rekao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad