Ovo stanje je "tihi ubica": Znate li prepoznati da imate hipertenziju?

"Hipertenzija je jedno stanje koje nosimo cijeli život i sa kojim prosto treba da naučimo da živimo i da se borimo s tim", rekla je doktorica Ćorović-Kuburović, naglašavajući da najčešće zanemarujemo hipertenziju sve dok se ne jave njene posljedice – srčani i moždani udar.

Stres, so i genetika – tri glavna faktora rizika

Promijenjen način života, svakodnevni stres i nezdrava ishrana ključni su uzroci sve češće pojave hipertenzije.

"Nikada više nismo bili pod stresom. Stres više nije samo na poslu ili zbog egzistencije – to su i globalni ratovi, migracije, nesigurna budućnost. Koliko god da ste mladi, taj stres će biti prvi faktor rizika", pojasnila je doktorica.

Dodala je i da fizička neaktivnost, prekomjerna konzumacija alkohola i cigareta te loša prehrambena higijena dodatno pogoršavaju situaciju.

"Genetika je samo pištolj, a mi povlačimo okidač", slikovito je opisala ulogu nasljednih faktora.

Iako često na udaru kritika budu masti, doktorica Ćorović-Kuburović upozorava da je za hipertenziju so glavni problem.

"Dakle, so je ključna ako govorimo o ishrani. Ne masnoće, ne... Masnoće kao drugi faktor, slažem se. Ali ako govorimo o hipertenziji, onda moramo govoriti o soli", istakla je.

Preporučila je da se so koristi isključivo prilikom serviranja hrane, a ne tokom kuhanja.

"Postoji i alternativa tome, a to su biljni začini poput peršuna i bosiljka – ali bez dodataka soli", naglasila je.

Hipertenzija kod djece i važnost prevencije

Prevencija, kako kaže, počinje od najmlađih – ali i prije samog rođenja.

"Ako hoćete da startujete sa dobrim bubrezima kod djece, nemojte im nikad dati čips. Koliko god možete to onda izbjegnite", istakla je Ćorović-Kuburović.

Navela je i lični primjer - njen sin prvi put je probao so tek u prvom razredu osnovne škole te je onda imala savjet i za trudnice.

"Trudnice treba da vode računa o svom krvnom pritisku jer on utječe na rast i razvoj bebe. Dijete se u stomaku navikava na ukuse koje mu nudimo", naglasila je Ćorović-Kuburović.

Tihi ubica bez simptoma

"Hipertenzija se nerijetko naziva tihim ubicom jer se razvija bez jasnih simptoma. Svi stariji od 40 godina trebaju mjeriti pritisak barem jednom mjesečno, a ako dođe do povremenog skoka pritiska uslijed stresa – to nije hipertenzija, ali treba pratiti. Dakle, prije svega moramo znati koliki nam je krvni pritisak", dodala je.

Visok krvni pritisak, pojašnjava, može izazvati teške komplikacije ako se ne liječi na vrijeme.

"Pritisak od 180 sa 100 može da izazove moždani udar. Dugoročno i vrijednosti od 140 sa 90 mogu narušiti strukturu krvnog suda. Također, mogu uslijediti i srčane promjene koje su primjetne ultrazvukom, a tu su svakako i oštećenja bubrega, ali i drugih organa", naglasila je doktorica.

Normalne vrijednosti i granice

Za dijagnozu hipertenzije dovoljno je da vrijednosti pritiska prijeđu 140 sa 90.

"120 sa 80 je idealni školski pritisak, 130 sa 85 je visokonormalni, a 140 sa 90 je dijagnoza – hipertenzija", ustvrdila je.

Dodaje da se i osobe s niskim pritiskom mogu preko noći suočiti s visokim vrijednostima, posebno žene u menopauzi.

Terapija: Od stila života do lijekova

Promjena načina života uvijek je prvi korak – ali ponekad nije dovoljan, ističe doktorica.

"Kod pacijenata sa 140 sa 90, promjena ishrane, više sna i manje stresa može pomoći. Međutim, često je potrebna terapija – da li trenutno ili trajno, to zavisi od pacijenta. Danas su dostupni odlični lijekovi koji se često nalaze u jednoj kombinovanoj tableti", navela je.

Na kraju, doktorica Ćorović-Kuburović poručuje da genetika nije izgovor, a da je ljubav prema sebi najvažniji lijek.

"Ljubav prema sebi je prvi lijek koji treba da uzmemo u bilo kakvom liječenju. Djeca uče iz primjera i jednog dana će znati kako brinuti o sebi ako ih tome učimo od malih nogu", zaključila je, između ostalog, Ćorović-Kuburović.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad