Osebujna ishrana i jednostavan način života Hunzukucha glavni su razlozi izvrsnog fizičkog i mentalnog zdravlja zajednice.

Dolina Hunza, u sjevernom dijelu Pakistana koji graniči s Kinom, dom je zajednice ljudi za koje se vjeruje da žive puno duže od prosječnog očekivanog životnog vijeka, u nekim slučajevima i više od jednog stoljeća. Ljudi Hunza zvani “Hunzukuch” poznati su kao dugovječna zajednica. Ishrana i stil života ljudi u dolini Hunza doista su vrlo jedinstveni. Njihova ishrana uključuje biljke s fokusom na tradicionalne tehnike konzerviranja hrane.

Kuhinja Hunza bazirana je na bilju, a posebno je usmjerena na korištenje raznih vrsta orašastih plodova. Naprimjer, ključni sastojci većine domaćih jela su svježe kajsije, sušene kajsije i ulje košpica kajsija. Dolina Hunza puna je desetaka vrsta stabala kajsija, a slatkoća ovog voća koje se nalaze u Hunzi je bez presedana, piše jutarnji.hr.

Brojne zdravstvene dobrobiti konzumiranja kajsija

Brojne su zdravstvene dobrobiti konzumiranja kajsija jer su bogate vlaknima, vitaminima A, C, E kao i kalijem. Stanovnici Hunze kunu se u zdravstvene dobrobiti kajsija jer je poznato da one promiču zdravlje crijeva, bore se protiv slobodnih radikala u tijelu, a neka istraživanja čak sugerišu da ulje košpica ovog voća sadrži hemijski spoj Amigdalin.

Tokom ljetnih mjeseci svježe kajsije se jedu kao međuobrok, a sok od njih je uobičajeno piće u domaćinstvu. Svaka porodica tokom jula i augusta suši marelice na suncu na krovu svoje kuće pri čemu odvaja sjemenke koje se zasebno konzumiraju. Suhe kajsije jedu se kao međuobrok tokom zime i proljeća zajedno sa sjemenkama. Neke se sjemenke koriste za izradu ulja košpica kajsije koje je sveti gral kuhinje Hunza. Služi kao osnova većini domaćih jela.

Važan aspekt Hunza kuhinje je nedostatak šećera

Uobičajena prerađena hrana i grickalice koje nalazimo u modernom svijetu još su novost u dolini Hunza i konzumiraju se prilično rijetko. Međuobrok između obroka obično uključuje jedenje voća ili orašastih plodova. Tradicionalni zalogaji doline Hunza su jabuke, trešnje, orasi, košpice kajsija, bademi, suhe kajsije, dud i sušene trešnje itd. Sušenje trešanja, duda, narezanih jabuka, paradajza kao i lisnatog zelenog povrća uobičajena je tehnika čuvanja hrane. S obzirom na oštru zimu i nedostatak hrane tokom hladnog vremena, jedini način spremanja namirnica iz ljetnih mjeseci je sušenje na suncu.

Meso se konzumira vrlo rijetko jer je skupo zbog nedostatka pašnjaka za stoku. Drugi važan aspekt Hunza kuhinje je nedostatak šećera. Ne postoji lokalno jelo koje koristi šećer. Čak se i najpopularniji desert poznat kao “Diramphitt” pravi sedmicama namakanja pšeničnih zrna u vodi, a proces fermentacije pretvara bljutavu pšenicu u slatka zrna. Uprkos činjenici da ostatak zemlje pije čaj “chai” sa šećerom, Hunza verzija “chai” izmjenjuje šećer sa soli. Tradicionalno u čaj dodaju kašiku prženih lanenih sjemenki u prahu jer je poznato da sjemenke lana ublažavaju bolesti srca, pretilost i dijabetes.

O dolini Hunza…

Dolina Hunza mala je zajednica blisko povezanih ljudi i društveno-ekonomske razlike ne postoje. Cijela zajednica funkcioniše na osnovu zajedničkih uvjerenja i vrijednosti. Dakle, ne postoji definisana socijalna stratifikacija koja dovodi do uniformnosti u zajednici. Ovaj nivo jednostavnosti i kolektivizma je utješna za članove zajednice. Osim toga, javni prijevoz je vrlo ograničen u tom području, ljudi imaju tendenciju da žive vrlo aktivan način života gdje je hodanje uobičajeno.

Fizičko i mentalno zdravlje osobe direktno ovisi o njegovoj ishrani i načinu života. Vjerujemo da ljudi iz doline Hunza duguju svoje dobro zdravlje i dugovječnost organskoj, neprerađenoj, jednostavnoj, ali efikasnoj ishrani, kao i svom aktivnom načinu života. Dolina Hunza prirodno je blagoslovljena slikovitom planinskom ljepotom kao i obiljem ukusnog voća i orašastih plodova. Stanovnici doline Hunza ukorijenili su lokalne proizvode kako bi osmislili vrlo zdravu ishranu koja se sastoji od voća, povrća i orašastih plodova uz određene količine mesa s nultom upotrebom šećera.

Ovaj tekst je izmijenjen u odnosu na prvobitnu verziju u kojoj je navedeno kako je ovo voće razlog da narod Hunze ne zna za rak.  U analizi koju je uradio Factchek AFP-a, navodi se kako su stručnjaci ove navode demantovali. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad