Prepoznati znakove krize i pružiti podršku: Kako reagirati na suicidalne namjere

Psihologinja Alma Mahmutović Katica naglašava da je o ovoj temi potrebno govoriti otvoreno, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Prema podacima, više od 700.000 ljudi godišnje u svijetu počini samoubistvo. Ona ističe da je ključno razumjeti individualne faktore koji mogu dovesti do suicidalnih namjera:

• Genetske predispozicije
• Psihički poremećaji i hronične bolesti
• Gubitak posla i ekonomska nesigurnost
• Socijalna izolacija i osjećaj usamljenosti
• Nedostatak podrške i empatije
• Ratne traume i posljedice prirodnih katastrofa
• Društveni i sistemski faktori

„Vrlo je važno osvijestiti sve ove pojmove i raditi na podizanju svijesti kako bismo mogli pravovremeno reagovati“, poručuje Katica.

Signali koje ne smijemo ignorisati

Psiholog Marko Romić upozorava da se često iznenadimo kada čujemo da je neko iz naše okoline počinio samoubistvo, jer osoba naizgled nije pokazivala znakove krize. Međutim, kako kaže, signali postoje, samo ih moramo naučiti prepoznati:

• Nagla i neuobičajena promjena raspoloženja
• Rizična ponašanja poput prebrze vožnje ili izlaganja opasnostima
• Povećana upotreba lijekova ili alkohola
• Ritualno opraštanje od prijatelja i porodice
• Izražena depresivnost i osjećaj besmisla
• Govor poput „nije mi ni do koga ni do čega stalo“

„Ako dovoljno pažljivo pratimo ljude s kojima živimo, možemo primijetiti ove promjene. Potrebno je da otvorimo oči i pružimo podršku na vrijeme“, naglašava Romić.

Uloga porodice i okruženja

Katica ističe važnost bio-psiho-socijalnog modela u razumijevanju ponašanja pojedinca. Prema ovom pristupu, porodica ima ključnu ulogu:

• Genetika i naslijeđene osobine oblikuju osnovu ponašanja
• Socijalni model okruženja utiče na razvoj pojedinca
• Psihosocijalni faktori određuju kako osoba vrši samoregulaciju

„Ako primarne emocionalne potrebe nisu ispoštovane, u odraslom dobu osoba može pokazivati nepoželjna ponašanja i tražiti načine da kompenzira te nedostatke“, objašnjava Katica.

Porodica, dodaje, treba da bude osviještena i aktivno uključena: da prati razvoj svoje djece, prepoznaje potencijalne prijetnje i ulaže energiju u stvaranje emocionalno zdravih pojedinaca.

Prevencija suicida počinje razgovorom, prepoznavanjem znakova i pravovremenom reakcijom. Suicid nije samo individualni problem, to je društvena odgovornost koja zahtijeva empatiju, podršku i zajednički angažman.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad