Kada je riječ o zdravlju, posebno onom do kojeg dolazimo prirodnim putem, sve više se spominje jedna riječ: polifenoli. Dok su naučnici godinama istraživali biljne spojeve, termin je sada zaokupio maštu javnosti – i to s dobrim razlogom.

Sve veći broj dokaza pokazuje da prehrana bogata ovim pametnim prirodnim kemikalijama nudi brojne zdravstvene prednosti, poboljšavajući sve, od zdravlja srca i metabolizma do smanjenja rizika od neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.

Kako piše Guardian, postoje i istraživanja koja sugeriraju da unos više polifenola može usporiti znakove starenja kože i smanjiti opseg struka.

Polifenoli su skupina fitonutrijenata (iako se ti izrazi često i pogrešno koriste kao sinonimi), prirodnih hemikalija u biljkama koje ih u prirodi pomažu zaštititi od prijetnji poput insekata i UV svjetla, a kako se ispostavilo, također pomažu u zaštiti nas kad ih konzumiramo.

Nalaze se u visokim koncentracijama u voću i povrću dubokih ili živih boja kao što su cikla, kupine, crne masline, jako crveni paradajz i tamno lisnato povrće. Osim što štite biljku, fitonutrijenti – uključujući polifenole – također joj daju snažan pigment. Isto vrijedi i za jake okuse: što ekstra djevičansko maslinovo ulje više izaziva kašalj, to je vjerovatnija koncentracija polifenola veća. Čaj, kafa i tamna čokolada izvrsni su izvori.

Postoje hiljade vrsta fitonutrijenata – nismo ih sve otkrili – poput resveratrola u crnom vinu, elaginske kiseline u orasima i katehina u čaju. A pojedinačni sastojci imaju više fitonutrijenata – paradajz sadrži polifenole (flavonoide i flavanone), kao i karotenoide (likopen, fitoen i beta karoten).

Ispitivanja su pokazala da svi djeluju na različite načine za naše zdravlje. “Flavanoli u kakau povezani su sa smanjenim rizikom od moždanog i srčanog udara”, objašnjava dr. Federica Amati, glavna nutricionistica u zdravstvenoj naučnoj aplikaciji Zoe i naučna suradnica na School of Public Health, Imperial College London. “Katehini u zelenom čaju mogu pozitivno utjecati na vaš metabolizam, opseg struka i indeks tjelesne mase. I stvarno volim istraživanja o polifenolima u hibiskusu koji [smanjuju] krvni tlak”.

Polifenoli su, kaže ona, nevjerovatni i otkrivaju složenost biljaka koje jedemo. “Biljke nam ne nude samo vlakna i vitamine – postoji ogroman svijet spojeva koji blagotvorno utječu na naše zdravlje”.

Daniele Del Rio, profesor ljudske prehrane na Univerzitetu u Parmi, Italija, kaže: “Nekoliko opservacijskih studija pokazalo je da je veći unos prehrambenih polifenola povezan sa smanjenim rizikom od brojnih kroničnih bolesti”. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da su oni koji su izjavili da jedu hranu bogatu polifenolima imali 46% manji rizik od razvoja srčanih bolesti od onih koji su jeli najmanje.

Postoje dokazi da konzumacija polifenola može povećati protok krvi u mozgu, kao i smanjiti upale u tijelu, zbog čega se smatra da imaju potencijal u borbi protiv neurodegenerativnih bolesti.

Međutim, naše razumijevanje kako tačno ti spojevi djeluju još nije potpuno.

“Mehanizmi kojima djeluju u našim tijelima i dalje su pod istragom, a mnogi istraživači ovom pitanju pristupaju iz pogrešne perspektive, zanemarujući kako naše tijelo značajno mijenja te spojeve”, kaže Del Rio. “Još uvijek ima puno posla”.

Polifenoli bi mogli biti dobri za nas zbog načina na koji stupaju u interakciju s našim crijevnim mikroorganizmima, koji ih učinkovito koriste kao hranu, te ih transformiraju. Zajedno s kolegama iz Parme i Univerziteta u Glasgowu, Del Rio je pokazao da naši crijevni mikrobi pretvaraju polifenole u “manje metabolite koji se bolje apsorbiraju” koji pomažu tijelu. “Ovo je istraživanje utrlo put rigoroznijim studijama posvećenim razumijevanju onoga što oni stvarno čine da nas zaštite”, ističe.

Zapravo, vrlo je vjerovatno da je novi javni apetit za sve što se tiče zdravlja crijeva ponovo gurnuo polifenole u centar pažnje. “U 90-ima je došlo do velikog procvata interesa, posebno za crno vino i ‘francuski paradoks’, koji je potaknuo mnoga istraživanja polifenola resveratrola”, kaže Amati.

Sada, s raširenom sviješću o mikrobima u našim crijevima i povećanim fokusom na ulogu koju hrana općenito ima u našem zdravlju, polifenoli su opet tema razgovora.

Stručnjaci kažu da je najbolji pristup jesti različite biljke kako biste dobili širok raspon fitonutrijenata. To znači voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke, bilje i začine.

“Bilje i začini neki su od najkoncentriranijih izvora, s klinčićima koji sadrže 16 000 mg polifenola na 100 g, a cimetom 9 700 mg na 100 g”, kaže stručnjakinja za mikrobiome, Emily Leeming. “Ne mora biti skupo. Divlje borovnice – 650 mg/100 g – dobivaju puno polifenola, no istina je da sadrže sedam puta manje od cjenovno pristupačnijeg crnog graha – 4800 mg/100 g”.

Del Rio je bio fasciniran “nevjerovatnim molekulama” otkad ih je počeo proučavati za svoj doktorat prije 23 godine.

“Od tog trenutka nadalje, nikada ih nisam prestao istraživati ​​kako bih pokušao razumjeti njihovu hemiju i zdravstvene učinke na ljude. Pretpostavljam da je trenutno puno pompe, a neki istraživači to vole koristiti za provođenje lake nauke, koja nije prava nauka. Međutim, ako ih se pažljivo proučava, vjerujem da će nas polifenoli naučiti novim načinima da se brinemo o sebi i svom zdravlju putem uravnotežene prehrane. Nisu čudotvorni spojevi koji rješavaju problem hroničnih bolesti, ali svakako mogu pridonijeti njihovoj prevenciji”, zaključuje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje