U nastojanju da otkrijemo koliko se istinski danas razumijemo u depresiju, anksioznost i emocije, u razgovoru sa psihologinjom Eminom Kučuk zaključili smo da ljudi sve češće pogrešno interpretiraju te pojmove. Osim toga, sagovornica je na neki način upozorila ljude da se danas, pogotovo na socijalnim platformama, doslovno bilo ko bavi mentalnim zdravljem.
Kučuk na početku ističe da je govor kao najsofisticiraniji oblik komunikacije, ljudima, nažalost, najčešće glavni alat nesporazumijevanja.
“Kao i svaki problem koji izgleda banalno i jednostavno je zapravo višesložan, ali jedan od razloga toga jeste što uveliko zloupotrebljavamo ozbiljne pojmove koje koristimo u nekakvim situacijama kojima ne pripadaju i na taj način postanu ‘otrcani’. Pa tako dolazimo do toga da depresiju, anksioznost, PTSP, opsesivno kompulsivni poremećaj (OKP) olako shvatamo jer ih stavljamo na mjesta kojima ne pripadaju”, navela je.
“Ne postoje sezonska, jesenja i postpraznična depresija”
Zatim je pojasnila da se na taj način depresija razvrstava prema nepravilnim klasifikacijama.
“Depresiju nazivamo sezonskom, zatim jesenjom, postprazničnom. Važno je istaći da je depresija jedno ozbiljno stanje koje se tako treba tretirati i ona ne može biti podijeljena prema ovim klasifikacijama. Međutim, iz moje prakse i više stotina obavljenih psiholoških razgovora i raznovrsnih uzoraka, voma malo ljudi u posljednje vrijeme mi uopće zna pojasniti značenje osnovnih pojmova poput slobode, ljubavi, umjetnosti, sreće… Ne samo da ne znaju objasniti već nemaju ideju kako to približiti i na koji način iskazati šta je to. Naše nesuglasice u govoru dolazi od percepcije koja zavisi od naše interpretacije svijeta i okoline pa onda često mislimo da naš sagovornik ima istu definiciju pojma kojeg koristimo. Pa tako možete pitati nekog pored sebe da vam definiše šta je za njega ljubav i vidjet ćete da to nije ni približno vašoj definiciji, a zapravo je riječ koju često, skoro i svakodnevno koristimo”, ustvrdila je Kučuk.
Psihologinja ističe da je važno da se u narativu dese određene promjene pa da se tako “postpraznična depresija” nazove postprazničnim padom raspoloženja.
“Kada se to počne nazivati tim imenom onda svi možemo reći da učestvujemo u promjeni. Moramo shvatiti i razumjeti da promjena nije događaj već proces koji je dugotrajan, bolan i mukotrpan. Kada na takav način klasifikujemo depresiju onda od nje napravimo jedan ‘otrcan’ pojam kojeg tek tako usput spominjemo. Isto tako se pogrešno interpretira u javnosti i stanje depresije pa kažu ljudi da je neko ‘malo’ ili ‘puno’ depresivan. To nije tačno jer isto tako ne možemo reći da je neko ‘malo’ dementan ili malo ’empatičan’. To ne postoji. Može se na nekoj određenoj skali biti puno depresivan, ali je to jedno ozbiljno stanje koje zahtijeva posebnu opservaciju”, naglasila je Kučuk.
Navela je da se često susreće s ljudima koji se loše osjećaju jer se omalovažava njihova profesija.
“Ljekari su, naprimjer, skloni tome da kažu ‘ne možete se vi baviti tim’ što i ne može mora postojati određena granica i tu se također radi o promjeni svijesti da svako radi ono u čemu je najbolji. Naši najveći nagoni koji nas progone cijeli život nisu ni agresija ni ljubav već bijeg od prihvatanja odgovornosti i bijeg od bola. A to dvoje, paradoksalno, su ključ svakog uspjeha i promjene”, pojasnila je psihologinja.
Ko se sve bavi mentalnim zdravljem?
Interesovalo nas je ko se sve i na koji način bavi mentalnim zdravljem na socijalnim platformama i kakve to ima posljedice?
“Bavi se svako kome padne na pamet, svako ko je prošao određeno životno iskustvo. Uredu ako je neko prošao to iskustvo s određenim mentalnim odstupanjima, ali mu to ne daje za pravo da drži tribine, predavanja, da poziva i okuplja ljude. Naprimjer, ako razgovaramo o depresiji treba se to shvatiti kao jedan poremećaj koji treba biti tretiran multidosciplinarno. Dakle, u taj proces treba biti uključen trener, nutricionista i teolog, joga majstor. Međutim, postoji lider u tom procesu. Ukoliko imamo ozbiljan problem onda se ne trebamo lagati već se trebamo konsultovati sa psihologom. Meni psihijatri često kažu da su tu da ugase požar – prva intervencija, a psiholozi su tu da rade dugotrajnije na procesu promjene i da budu lideri u tome. Svaka promjena traje dugo, a posebno u psihoterapiji”, rekla je naša sagovornica.
Budući da je česta praksa da se ljudi odluče pitati za pomoć nestručne ljude iako se bore s ozbiljnim stanjima. Kučuk ističe da se to dešava zato što se izjednačila informacija sa znanjem.
“Dakle, na tom putu koji je popločan kratkim videozapisima koje možete preskočiti kada god želite smo izjednačili informaciju i znanje. Dakle, informacija nije znanje i ne možete na osnovu nje procjenjivati znanje već obrnuto. Kada me ljudi pitaju kako da izaberu sadržaj koji će pratiti. Pa vi ste kapetan vašeg broda i morate imati znanje kako da njim rukovodite da biste izašli sa mirnog mora, a ne bure. Dakle, na osnovu znanja morate procjenjivati informaciju. I tu ne mislim samo na formalno znanje već na opću zainteresovanost o znanju”, dodala je.
Tragične situacije i izvještavanje
Nedavno je Sarajevo potresao slučaj suicida, a nažalost, takvih primjera je sve češće. Interesovalo nas je na koji način trebamo tretirati tragičan događaj u javnom prostoru?
“Mi je tretiramo kao i sve ostalo isto kao i ove gore pojmove koje smo gore spomenuli. Sve nam je usput. I kao i sve što se dešava, javnost samo želi da se oslobodi odgovornosti jer smo svi mi odgovorni i svi smo tu uključeni i značajne karike. Samo to žele smjestiti u neku košaricu jer drugih dana dolaze nove vijesti. I po mogućnosti da za sve okrivimo neke druge ljude. Prije svega ne bi trebalo davati izjave naprečac. Kada se desila velika tragedija u školi u Beogradu, ljudi su u veoma kratkom roku na osnovu nekoliko informacija dali sebi za pravo da oforme neku svoju sliku što imaju pravo, ali se treba prije svega prihvatiti odgovornost. Čuvajte se donošenja zaključka na osnovu nekoliko informacija iz medije, a iz mog iskustva i prema intervjuima sa ljudima većina njih ne zna koji je njihov identitet ko su im prababe i preci, ali zato sve znaju o drugim ljudima i vrlo brzo izvode zaključke o njima”, poručila je Kučuk na kraju razgovora.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
PROČITAJTE JOŠ:
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!