Bol u grlu je jedan od najčešćih simptoma prehlade i gripe, ali i alergija. Aktuelnu virozu prati i "pucanje" glasa. Zašto se to događa i ima li brzih i efikasnih rješenja za ovakva stanja za savjet pitali smo doktoricu i specijalistkinju otorinolaringologije i subspecijalistkinju audiologije Zehru Sarajlić.

Odmah na početku razgovora doktorica je pojasnila da “puknuće” glasa nastaje iz raznih razloga.

“Počevši od infektivnih i neinfektivnih oboljenja. Infektivna oboljenja mogu biti razne vrste viroza pa onda superinfekcija bakterijskim infekcijama pa onda čak i gljivična oboljenja. Pod neinfektivnim oboljenjima podrazumijevamo razne fonotraume, inhalacije raznih sredstava ovisno od prostora u kojem pacijent boravi ili radi, zatim boravak u prostoriji gdje je zastupljen duhanski dim, a što se inače spominje kao vodeći uzrok za mnoga oboljenja laringsa, potom su tu razne vrste disfonija koje mogu biti psihogene, neurogene i funkcionalne pa do onih oboljenja koja mogu dovesti do pareza i paraliza glasnica”, pojasnila je Sarajlić.

Interesovalo nas je kako zapravo odgonetnuti zbog čega se takvi problemi sa glasom nekome dešavaju, a nekom ne?

“Bitno je obratiti pažnju na simptome koje pacijent primjećuje – da li je imao temperaturu, začepljen nos i sekret iz njega, da li je kašljucao i da li je u tom momentu imao suzenje i svrab očiju, ali i svrab nosa i kihanje. Ako je imao svrab nosa, kihanje i crvenilo očiju onda je u pitanju najvjerovatnije nekakva alergija. Idemo upravo u susret tim sezonskim alergijama. Ove cjelogodišnje alergije koje su više vezane za prostor u koejm živimo (prašina, grinje i svi drugi alergeni), ali sezonske alergije su one koje su vezane za cvjetanje pojedinih biljaka bilo da je riječ o ranom ili kasnom cvjetanju. Sada je u toku rano cvjetanje i sada će biti bagrem i imamo rano cvijeće”, dodala je.

Sarajlić je dalje navela da će se “pucanje” glasa tretirati u skladu s njegovim uzrokom.

“Ako je viroza onda se pacijent nakon detaljnog ORL pregleda (ustanoviti u kakvom je stanju sluznica nosa, ždrijelo, tonzili i kakav je larings). To se prvo pogleda običnim ogledalcetom u ambulanti otorinolaringologa, a kasnije se može napraviti i dodatna pretraga u smislu nazalne fiberendoskopije ili direktoskopije kako bi se ustanovilo da li postoji infekcija koja će se dalje tretirati. Tada se nalaže pacijentu da nastaje period šutnje, nema ni šaputanja ni priče koliko je moguće, da pije tople napitke, vlaži nos otopinom, koristi dosta stvari koje su za grgutanje i ispiranje grla, da se koriste sve vrste pastila, gelorevoica, a nikako nešto što od nas pacijenti očekuju da im propišemo antibiotike i odmah riješimo problem, to nikako. Ako treba uraditi neki laboratorijski nalaz napravit će se obično CRP nalaz da vidimo da li je povećan koji ukazuje na bakterijsku infekciju, a ako je uredan i niski leukociti to je onda sigurno viroza. Moramo razlučiti po simptomima da li je možda u pitanju alergija. Viroza će obično biti praćena nižom temperaturom i groznicom, a alergija će se manifestovati kroz kihanje i curenje nosa te suzenja očiju”, istakla je doktorica Sarajlić.

Ukazala je na specifičnost viroze koja je trenutno prisutna.

“Javlja se promuklost, grlobolja, otežano gutanje, curenje nosa, kašljucanje, pacijenti osjećaju slabost, apatični su i nisu sposobni za rad. Kada se ovi simptomi primijete potrebno je odležati sedam dana. Ako bismo se ranije pridigli onda virus obori imunitet i onda smo dobar potencijal za bakterijsku superinfekciju, a bakterije su svugdje oko nas. Možemo biti kliconoše i to sve zavisi od sredine u kojoj radimo, naprimjer, poput velikih korporacija u kojima radite u kolektivu”, precizirala je naša sagovornica.

Često se savjetuje ljudima da se odmah na prve simptome viroze poput grlobolje koja je jedna od najčešćih, ne odazivaju odmah na pregled kod ljekara. Onda se pacijenti nastoje izliječiti i tretirati virozu u kućnim uslovima koristeći sprejeve, čajeve, pastile, ispiranje grla… Doktorica Sarajlić ističe da ovakvi načini liječenja u kućnim uslovima nisu previše i da ništa ne može biti viška ukoliko se radi na tome da se ovlažuje sluznica.

“Čajevi sadrže eterična ulja, ali ne treba ih piti intenzivne, a pastile umiruju bol i kašalj i ima ih jako dobrih na tržištu koje možemo kupiti u slobodnoj prodaji – dobre su Isla pastile s islandskim lišajem, zatim Lysobact koji je izuzetno dobar jer nam dodaje lizozime u organizmu što je jako bitno budući da je kod infekcija poznato da dolazi do njihovog pada u sluznici i njihovim dodavanjem pastilom u grlo i sprejem u nos mi podižemo stanje sluznice na viši nivo ako je dovoljno ovlažimo. Ako uzmemo analgetik poput paracetamola, brufena, deksomena, nalgesina… neće štetiti jer će se sniziti temperatura i bit će bolje, sluznica se onda neće isušivati. Uz to sve treba uzimati dosta tekućine (prirodni sokovi, blaga limunada nikako jaka) te treba uzimati i vitamine”, istakla je.

Savjetovala je kako vratiti narušeni imunitet.

“To je proces u koji treba uložiti vrijeme. I nikako ne smijemo dopustiti da nas zavara to što smo se malo bolje osjetili pa da se onda prekinu tretmani. To nikako. Barem je sada cijelu godinu dostupno voće i povrće i sve to možemo cijediti u nutribuletima, praviti kašu, jesti svježe, ali supe su nešto što je najbolje za imunitet poput teleće i pileće”, naglasila je.

Nerijetko se uz virozu javlja i bol u ušima.

“Virus nekako najčešće uđe u nosne sluznice i to se pogotovo desi kada imamo prisniji kontakt s nekim poput poljubaca i grljenja. To je izraženo najviše prema djeci koju želimo maziti, ali u doba ovih viroza jednostavno treba dati upozorenje da nema tih bliskih kontakata ako ne mislimo zaraziti cijelu porodicu ili kolektiv. Treba voditi računa da se u jednokratne maramice ispuše nos koje se trebaju odmah odložiti/baciti kako ne bi bile dostupne drugim osobama da ih udišu. Veoma je važno provjetravanje prostora u kome boravimo – svakih pola sata ili sat to treba raditi. Naravno, nema obilazaka jer je to jedna jako loša navika da se bolesnik treba obići i posjetiti ako je bolestan. Toga nema ako mislimo tu virozu svesti na najmanju moguću mjeru”, savjet je doktorice.

Trenutno je mjesec ramazana kada su češća okupljanja na iftarima, ali i džamjama. Doktorica savjetuje da se to izbjegava ako ste bolesni.

“Sve se to može u kući obaviti i najbolje je to i uraditi ako ste bolesni. Također, tokom ramazana je organizam iscrpljeniji, dehidriran zbog posta jer se malo toga što je potrebno može unijeti u vrijeme iftara i sehura tako da se zaista mora voditi računa da se izbjegnu okupljanja i da se ostane kući”, navela je.

Govoreći dalje osvrnula se i na čišćenje ušiju.

“Pogrešno je uvriježeno mišljenje da za to treba koristiti štapiće za uši. To nikako ne treba raditi jer su oni pogrešno i nepropisno napravljeni za to. Međutim, oni su i dalje na tržištu. Uši se same u biti čiste, a ono što nam se nađe na izlasku iz vanjskog slušnog kanala to se onda očisti nekim peškirićem, vlažnom maramicom i naravno uši se ne začepljaju tokom kupanja ako ne cure i nema perforaciju i oštećenja na njima. Treba voda da uđe u uši. Naravno bol se u ušima može javiti tokom viroze ili ako smo izloženi jakom vjetru. Bol u uhu tokom viroza može biti kada otekne sluznica nosa jer je tu blizu i Eustahijeva tubica koja se začepi i napravi se negativan pritisak. Tada se javlja bol i začepljenost uha i jedan problem otalgije što može biti podložno i ozbiljnoj infekciji. Na početku bola to treba tretirati kapima za nos, blago grijati uho i koristiti analgetik. Uho se grije kada imamo prehladu koja nije vezana za krvarenje iz uha. Pacijenti trebaju biti obaviješteni da nije krvarenje iz uha samo znak povrede jer se to može desiti i tokom viroze. Tada se desi da virozni otitisi koji nastaju uslijed nastanka malih bulica na slušnom kanalu i bubnjiću prsnu pogotovo ako smo zagrijali kada će biti još veće krvarenje. Dakle, pravilo je da se uho ne grije kada krvari. Ne smije se ni pokvasiti već se samo vaticom i krpicom tretirati. Stari dobri način da se u čarapicu stavi soli pokvasi i zagrije će dobro smiriti bol. Grlo se može zagrijati tako što se koristi ustajala voda ili se alkohol rastvori i nanese na neku lanenu ili pamučnu krpu kojom se omota grlo”, poručila je, između ostalog, doktorica Sarajlić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje