Savjeti stručnjaka
Radite li ovo noću? Ova česta navika može povećati rizik od zatajenja srca i moždanog udara

Spavanje uz upaljen televizor, svjetlo koje dopire s ulice ili ekran mobitela možda se čini bezazlenim, no novo istraživanje sugerira da bi izloženost umjetnoj svjetlosti tijekom noći mogla imati ozbiljnije posljedice nego što mislimo.
Znanstvenici su otkrili povezanost između noćne svjetlosti i povećanog rizika od nekoliko kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu JAMA Network Open pokazalo je da su osobe izložene većim količinama svjetlosti tijekom noći imale povećan rizik od zatajenja srca, koronarne bolesti srca, fibrilacije atrija, infarkta miokarda i moždanog udara.
Znanstvenici su analizirali podatke 88.905 odraslih osoba starijih od 40 godina. Sudionici su tijekom jednog tjedna nosili senzore na zapešću koji su mjerili njihovu izloženost svjetlosti između 00:30 i 6 sati ujutro. Na temelju izmjerenih vrijednosti podijeljeni su u četiri skupine, od najmanje do najveće izloženosti noćnoj svjetlosti. Istraživači su zatim tijekom 9,5 godina pratili podatke o njihovu kardiovaskularnom zdravlju, uzimajući u obzir poznate čimbenike rizika poput pušenja, tjelesne aktivnosti, rada u smjenama i socioekonomskog statusa, prenosi Večernji list.
Rezultati su pokazali da su sudionici s najvećom izloženošću svjetlosti imali nepovoljnije zdravstvene ishode. U usporedbi s osobama koje su tijekom noći bile najmanje izložene svjetlu, zabilježen je 56 posto veći rizik od zatajenja srca, do 56 posto veći rizik od srčanog udara i do 30 posto veći rizik od moždanog udara, prenosi HuffPost.
Zašto bi svjetlost tijekom noći mogla biti štetna?
Stručnjaci smatraju da bi objašnjenje moglo biti povezano s cirkadijalnim ritmom, unutarnjim biološkim satom koji upravlja približno 24-satnim ciklusom spavanja i budnosti. Izloženost svjetlosti tijekom noći može zavarati mozak i navesti ga da pomisli kako je dan, čime se narušava prirodni ritam organizma. "Znamo da je cirkadijalni ritam doista važan dio zdravog načina života te da poremećaji u tom ciklusu spavanja i budnosti mogu biti povezani s kardiovaskularnim događajima", objasnio je dr. Jeremy Slivnick, kardiolog pri UChicago Medicineu, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Dr. Ehimen Aneni, izvanredni profesor kardiovaskularne medicine na Medicinskom fakultetu Yale u Connecticutu, također nije sudjelovao u istraživanju, ali ističe da problem nije nužno samo u trajanju sna. "Smatram da izloženost svjetlu dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma, što može, ali i ne mora utjecati na trajanje sna, no svakako utječe na cjelokupno zdravlje sna. Ono ne podrazumijeva samo koliko dugo spavamo, već i koliko kvalitetno spavamo na redovitoj bazi", objasnio je.
Čak i ako svake noći spavate sedam ili osam sati, to ne znači nužno da je vaš san kvalitetan. Ako se često budite umorni ili imate glavobolje, moguće je da postoje problemi sa spavanjem o kojima bi bilo dobro razgovarati s liječnikom.
Kako poremećen san utječe na srce?
Slivnick objašnjava da je san svojevrstan mehanizam kojim se tijelo obnavlja. Kada ga nema dovoljno, mogu se pojačati stres i tjeskoba te aktivirati tjelesni odgovor poznat kao „bori se ili bježi”. Takva reakcija može dugoročno opteretiti srce, osobito ako stres postane kroničan i pridonese povišenom krvnom tlaku. Autori istraživanja također ističu da su poremećaji biološkog sata povezani s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, koji dodatno povećava vjerojatnost nastanka srčanih i krvožilnih bolesti.
Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na razlike između muškaraca i žena. "Još jedna stvar koja mi je zapela za oko jest činjenica da se čini kako je ta povezanost izraženija kod žena nego kod muškaraca", rekao je Aneni.
Autori navode da je takav rezultat u skladu s ranijim istraživanjima koja sugeriraju da bi žene mogle biti osjetljivije na poremećaje biološkog sata prouzročene svjetlošću. Također, istraživanja su pokazala da žene koje rade u noćnim smjenama imaju višu stopu zatajenja srca u usporedbi s muškarcima. Ipak, znanstvenici upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije objasnili mehanizmi koji stoje iza tih povezanosti.
Znanstvenici još ne znaju koji su izvori svjetlosti najproblematičniji
Istraživanje ima određena ograničenja. Iako su senzori zabilježili količinu svjetlosti kojoj su sudionici bili izloženi, znanstvenici nisu mogli utvrditi njezin točan izvor. Nije poznato je li svjetlost dolazila od ulične rasvjete, televizora, mobitela, tableta ili nekog drugog izvora. Osim toga, skupina sudionika nije bila osobito raznolika jer su 97 posto ispitanika činili bijelci. Aneni se nada da će buduća istraživanja potvrditi rezultate i detaljnije objasniti zašto je noćna izloženost svjetlosti povezana sa srčanim bolestima. "Kladio bih se da se odgovor krije u kvaliteti i količini sna", zaključio je.
Kako smanjiti izloženost svjetlosti tijekom noći?
Stručnjaci savjetuju gašenje svjetala tijekom spavanja, ograničavanje izloženosti jakom svjetlu ekrana prije odlaska u krevet te, prema potrebi, korištenje zavjesa za zamračivanje. Važno je i održavati redovit raspored odmora, uz odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme. "Imamo populaciju koja zapravo ne spava onoliko dobro koliko bi trebala i koja ne pridaje dovoljno važnosti snu", upozorio je Aneni.
Osim smanjenja izloženosti noćnoj svjetlosti, Slivnick preporučuje pridržavanje smjernica Life's Essential 8 Američkog udruženja za srce (American Heart Association), koje obuhvaćaju osam važnih navika i zdravstvenih pokazatelja:
- Uravnotežena prehrana – konzumiranje namirnica bogatih hranjivim tvarima, uključujući povrće, voće, nemasne proteine, orašaste plodove i sjemenke
- Redovita tjelesna aktivnost – najmanje 120 minuta tjedno aktivnosti umjerenog intenziteta, poput hodanja ili vrtlarenja, ili 75 minuta intenzivnije aktivnosti, poput trčanja ili plivanja
- Prestanak pušenja – izbjegavanje duhanskih proizvoda
- Dovoljno sna – sedam do devet sati svake noći
- Održavanje zdrave tjelesne težine
- Kontrola razine kolesterola
- Kontrola razine šećera u krvi
- Kontrola krvnog tlaka
"Ako se pridržavamo tih osam smjernica, možemo uvelike utjecati na kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti", poručio je Slivnick. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li uzročno-posljedična veza između noćne svjetlosti i srčanih bolesti, rezultati pružaju još jedan razlog za smanjenje izloženosti umjetnom svjetlu tijekom noći.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare