Mikrobiolog Branko Rihtman, bosanskohercegovački naučnik sa Univerziteta u Warwicku u Velikoj Bitaniji, svojim Twitter postovima skrenuo je pažnju o tome koliko je ozbiljan novi soj delta virusa.

Novi soj, o kojem cijela Evropa i svijet govori. Ali ne i stručnjaci u Bosni i Hercegovini. Šta je novi delta soj, koji već nazivaju “bliska i sadašnja opasnost”, koliko je izložena populacija u našoj državi sa minimalnom stopom imunizacije, dok se susjedi takmiče da pred jesen dostignu 70 posto imuniziranih da bi pandemiju stavili pod kontrolu, šta možemo očekivati, a koje epidemiološke mjere treba poduzeti? O ovome za N1 govori Branko Rihtman.

N1: Šta Vam je poznato o novom delta soju? Imate podatke iz Engleske, šta je upečatljivo ?

Rihtman: Bez da ulazimo  u molekularne odlike mutacija koje razlikuju ovaj soj od prethodnih sojeva, dvije su razlike najbitnije.

Širi se puno lakše i brže od prijašnjih sojeva. Računa se da je otprilike 60 posto zarazniji od Alfa soja (britanskog). To se odražava na činjenici  da je potreban vrlo mali broj viriona da se zarazimo, pa je  sada dovoljno da samo prođemo  pored osobe koja je zaražena da ga pokupimo. Ne zna se još da li ima istu ili težu kliničku sliku, ali po onome što znamo od prijašnjih sojeva, virus koji se brže širi je opasniji od virusa koji se širi istom brzinom kao prijašnjih sojevi, a ima težu kliničku sliku.

Druga razlika je da ima malo drugačije simptome od prijašnjih sojeva. Naime, ne izaziva gubitak čula mirisa i okusa već samo glavobolju, grlobolju, curenje nosa i temperaturu. Simptomi su mu identični težoj prehladi, tako da veliki broj ljudi misli da su samo prehlađeni kad dobiju prve simptome.

Da li su vakcinisani zaštićeni i koliko dugo i od novog soja virusa?

N1: Koliko nam je on blizu, koliko daleko? 

Rihtman: Kao i kod drugih sojeva koji se brzo šire, pitanje je samo dana kada će se pojaviti u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se kod nas mali broj primjeraka sekvencira, kao i da su granice otvorene, a mjere maltene nepostojeće, vjerovatno je da je već prisutan i da ga samo nismo identifikovali.

N1: Šta je sa vakcinisanim, da li su zaštićeni od novog delta soja?

Rihtman: Vakcine i dalje pružaju dobru zaštitu od hospitalizacije i smrti – Pfizer i do 96 posto, 14 dana nakon druge doze, AstraZeneca do 92 posto, 14 dana nakon druge doze. No, virus već uspijeva da izbjegne neutralizirajuća antitijela, posebno nakon prve doze gdje je AstraZenecina vakcina samo 30 posto efikasna u neutralisanju virusa, a Pfizerova do 60 posto. U Velikoj Britaniji je značajan broj oboljelih koji su primili samo jednu dozu i zbog toga su druge doze vakcina pomaknute sa 12 sedmica na 8 sedmica.

N1: Možete li precizirati koliko vremena je osoba zaštićena nakon što primi dvije doze vakcine?

Rihtman: Ne znamo još. Treba da prođe dovoljno vremena da bi znali koliko dugo smo zastićeni. Za sada je sigurno da je između  6 i 12 mjeseci, ali moguće je da je zaštita i dugogodišnja.

N1: Poznato je stanje u BiH sa imunizacijom – koliko smo izloženi uopšte, uz dodatno popuštanje epidemioloških mjera jer broj zaraženih to ne zahtijeva?

Rihtman: Jako smo izloženi, kao što sam rekao, pitanje je vremena. Bez masovne vakcinacije i bez mjera, pitanje je vremena kada će krenuti novi val zaraženih.

Sami smo “sudije koje sviraju kraj” pandemiji

N1: Može li među nama biti zaraženih ovim sojem, a da ne znamo? Uz to ljeto je i migracija stanovništva je veća.

Rihtman: Sigurno da može. Zbog drugačijih  simptoma, zbog brzog širenja virusa, zbog malog broja primjeraka koji se sekvenciraju, zbog otvorenih granica i zbog nedostatka mjera – svi ovi faktori doprinose budućem novom talasu.

N1: Trebaju li nadležni imati plan? Kakav?

Rihtman: Nadležni bi trebali da djeluju na nekoliko nivoa:

– Nabavka vakcina – bez vakcina nema zaustavljanja, to je već svima jasno

– Edukacija i promocija vakcina – jako veliki broj ljudi još uvijek ne želi da se vakciniše, a nadležni ne rade ništa značajno na tome da se ljudi informišu, da se ohrabre i  da se ubijede  da se vakcinišu

– Uvođenje mjera – kada broj oboljelih krene da raste i kada bolnice opet budu preokupirane ljudima koji umiru na respiratorima, tada je već kasno za uvođenje mjera. Mjere treba uvoditi prije nego što krene val zaraze. Zato bi nadležni trebali da uvedu  i sprovedu mjere koje će napraviti balans između sprečavanja ekonomske štete i  sprečavanja zdravstvene katastrofe. Smanjiti dozvoljeni broj ljudi u zatvorenim prostorima, kažnjavati nenošenje maske u javnom transportu i zatvorenim prostorijama, pojačano  testiranje populacije, posebno mladih i djece da bi se spriječilo širenje, sprovođenje karantina za oboljele. Imamo već dovoljno primjera iz svijeta kako se to radi i koje su mjere efikasne u suzbijanju zaraze.

N1: Pitamo se kada će “kraj pandemije”, mnogi čekaju da “sudija svira kraj”. Koja je Vaša poruka građanima BiH? 

Rihtman: Poruka je da smo mi sudije koje sviramo kraj. Sve dok se ne vakcinišemo, a u periodu do vakcinacije ne pridržavamo mjera, kraja neće biti. Moramo se čuvati, moramo se pridržavati mjera i moramo nastaviti zahtijevati od nadležnih da osiguraju vakcine i proces vakcinacije.