Koje i kako ljetne namirnice trebamo obavezno konzumirati tokom vrućina, a koje izbjegavati? Trebamo li tokom visokih temperatura jesti manje obroka, kako da izračunamo količinu tečnosti koju unosimo u organizam i na koji način hronični bolesnici trebaju da se hrane tokom izuzetno visokih temperatura zraka? Odgovore smo potražili od magistrice nutricionizma Merdijane Dugonjić.
Koliko je potrebno piti vode tokom ljeta?
Dugonjić ističe kako količina tekućine koju trebamo unijeti ovisi od organizma, kilaže, radnog mjesta, fizičke aktivnosti itd. Kao prosječni primjer navela je da je dnevna potreba za vodom 30-35 ml po kilogramu tjelesne težine.
“Žena tjelesne mase od oko 60 kg bi u prosijeku treba piti između 1,8 i2.1 litar na dan. Treba osluškivati svoje tijelo i obratiti pažnju na signal žeđi i ne čekati da postanemo jako žedni prije nego popijemo vodu jer je to indikator dehdiracije. Preporučuje se da uvijek nosimo bocu vode sa sobom jer će ona ujedno biti i podsjetnik da je trebamo piti”, navela je Dugonjić za N1.
Šta se dogodi ako popijemo previše vode?
Nutricionistkinja Dugonjić upozorava kako nije dobro unijeti ni previše vodeu kratkom periodu jer to može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
“Ako popijete previše vode onda dolazi do tzv. trovanja vodom jer iz straha ljudi u kratkom periodu unesu prekomjernu količinu i razrijedi se nivo natrija u krvi, što može imati ozbiljne posljedice – glavobolje, grčevi, mučnine… Treba izbjegavati prisilno ispijanje vleike količine vode u kratkom vremenskom intervalu.
Kako provjeriti da li unosimo dovoljno vode?
“U pravilu trebamo pratiti boju urina koji može biti indikator da li unosimo dovoljno tekućein. Ako je urin svijetlo-žute boje, onda je hidraciaj dobra, ako je urin tamno-žuti, onda se može povezati sa dehidracijom”, istakla je Dugonjić u Novom danu.
Zašto je dobro piti čaj od mente tokom vrućina?
Mr. Dugonjić ističe za N1 kako je na prvom mjestu voda jer je ona sastavni dio našeg organizma. No, iako nas uče da trebamo piti hladne napitke kako bi se rashladili, Dugonjić navodi kako isti efekat imaju i topli napitci poput čaja i to od mente.
“Čaj povećava unutrašnju temperaturu tijela i potiče na znojenje, samim time dolazi do snižavanja temperature. Preporučujem čaj od mente, čak iako je topao jer menta pruža osjećaj hlađenja i pomaže u smirivanju probavnih smetnji i održavanju hidracije. Bitno je piti i tople i hladne napitke i pratiti individualne potrebe. Razlika je da li radimo u uredu ili vani, ali u svakom slučaju slušajte svoje tijelo”, poručila je nutricionistkinja.
Alkohol i gazirana pića ljeti
Alkoholna i gazirana pića se ne prepoučuju, ali ni kafa jer je, kaže Dugonjić, bogata kofeionom koja stimulira izlučivanje tekućine iz organizma.
“Djeluju kao stimulans i ometa zdrav ritam sna. Treba izbjegavati ta pića, ali… Znamo da na Balkanu ne možemo bez kafe, ali onda uz šoljicu kafe dodajmo i čašu vode”, savjetuje.
Šta jesti tokom vrućina?
Dugonjić savjetuje da se baziramo na lagane obroke koji će nas držati tokom dana i ne savjetuje se njihova nadoknađivanje tokom noći. Neki do savjeta za doručak su jaja s povrćen, omlet sa salatom, svježa salata… Bitno je unositi sezonsko voće i povrće jer je bogato vitaminima i mineralima koji nam tebaju, ali i vodom.
Smrznuta hrana
“Odmrzavanje povrće treba biti brzo i očuva mu se vrijednost ako se stavi u kipuću vodi zamrznut, ali najbolju vrijednost povrće ima svježe dok se voće i može smrznuti. Trebaju se odmah nakon posluživanja pojesti. Zamrznuta i svježa hrana – voće i povrće, je nutritivno bogata ako očistimo odmah i spremimo u zamrzivač”, navela je.
Šta jesti, a šta izbjegavati ako imate nizak pritisak?
Dugonjić savjetuje da osobe s niskim pritiskom jedu više manjih obroka dnevno i piju puno tekućine, te pokoji kofeinski napitak. Trebaju izbjegavati ugljikohidrate. Od vitamina treba unositi C,E, i grupu B, a to imamo u mlijeku, jajima, narandžama, bananama, brokuli, soji, suncokretu i pšeničnim klicama.
Šta jesti, a šta izbjegavati ako imate visok pritisak?
Dugonjić savjetuje da se ishrana kod osoba s visokim pritiskom treba temeljiti na veće,m unosu voća i povrća i niskomasnih mliječnih proizvoda. Jogrut, kiselo mlijeko i kefiri unositi 2-3 porcije dnevno, voće od 6 do 8, a žitarice od 8 do 10 porcija dnevno. Mogu se piti i kompoti koji nisu zaslađeni. Uvrstiti maslinovo ulje i soju, a samnjiti unos masnog mesa i suhomesnatih prozivoda, kao i punomasnih mliječnih proizvoda. Jesti banane, paradajz, lisnato zeleno povrće koji je dobar izvoj kalija, kalcija i magenzija.
Savjeti za dijabetičare
“Nužno je obratiti pažnju na hidraciju i tekućinu unositi tokom cijelog dana. Najbolje u obliku vode, nezaslađenih čajeva i limunade- Neškrobno povrće se može jesti – paprike, patlidžan, tikvice, krastavica, zeleno listnato povrće, pardajz… S voćem treba paziti zbog šećera, ali Dugonjić savjetuje jednu kombinaciju: Pojedite dinju ili lubenicu uz feta sir.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!