Savjeti za ljeto: Kako prepoznati dehidraciju? Koji SPF je najbolji i smijemo li 'pod antbioticima' na plažu?

REUTERS/Igor Petyx

U ovom periodu godine redovno imamo upozorenja zbog visokih dnevnih temperatura zraka i vrijednosti UV indeksa. Kada odmaramo pored mora, bazena ili jezera šta trebamo imati na umu kada je naše zdravlje u pitanju? Koliko dugo nakon sunčanja ne bi trebalo da ulazimo u vodu? Ukoliko koristimo antibiotike smijemo li na sunce? Kako se manifestuje alergija na sunce, kako je tretirati, liječiti. Za novi dan na ova pitanja odgovara doktorica opšte medicine Andrea Jurić, sa dugogodišnjim iskustvom rada u hitnoj pomoći u Neumu.

Koji su simptomi i situacije koji najčešće dovode osobe s plaže da traže medicinsku pomoć?

“Direktno s plaže imamo slučajeve koje možemo podijeliti u nekoliko skupina. Prva su oni koji nastradaju direktno od jakog sunca, s opekotima 1 i 2 stupnja, poremećajima svijesti, nesvjesticom, kolapsom, ljudi koji su dehirdrirali, pa do težih poremećaja cirkulacijskog sustava, ovisno o tome koji je uzrok i koliko dugo je trajalo, te i kakve su predispozicije organizma. Drugi su oni s mehaničkim oštećenjima, koji se dešavaju prilikom izlaska i ulaska u vodu, ozljede se, rampe su često obrasle mahovinom koja je skliska, dolazi do padova i povreda, posjekotine na sotpalima, ubodi ježa itd. I tu su još problemi s probavnim sustavom, gdje osobe usljed duge dehidracije i ležanja na plaži, konzumiranja lakokvarljive hrane dođu sa smetnjama probavnog sustava. Ovo su najčešće situacije, ali postoji cijeli dijapazon drugih”, pojasnila je Jurić na početku razgovora.

Dodaje kako su to najčešće ljudi srednje životne dobi koji su ujedno i najbrojniji na plažama. Također, nastavlja, iako neke osobe vode računa oko zaštite od sunca i pravilne ishrane, drugi često zaboravljaju osnovne stvari, kao što je uzimanje redovne terapije za kronične bolesti, ne računajući na to da bi to moglo imati nezgodne posljedice.

Šta je SPF i koliko kreme za sunčanje je dovoljno

Koji su savjeti stručnjaka za osobe s kardiovaskularnim problemima?

“Prije svega se savjetuje da dođu na more u dobrom fizičkom zdravlju, prekontroliraju osnovne nalaze, tlak, ponesu terapiju koju piju za kronične poremećaje. Bitno je da nikako ne budu na plaži u periodu kad je najvruće, od 11-17h, da ne borave to cijelo vrijeme na suncu, da potraže hlad, nose šešire, naočale, kremu za sunčanje. Bitno je i da se redovito pije i to ne samo obična voda, jer znojenjem ne gubimo samo vodu nego i minerale, da se unose koloidne tekućine, koje imaju rastvor soli, mineralne negazirane, izotonične napitke. Ako osjeti bilo kakav simptom, bolje je preventivno djelovati, ne ostati tu, nego se javiti liječniku u hitnu službu, jer ako se na vrijeme djeluje onda se preveniraju komplikacije”, ističe Jurić.

Koji su simptomi dehidracije?

“To ćete prepozanti tako što se ne osjećate jako, snažno, osjećate se malaksalo, osjećate gubitak snage. Iza toga slijedi veći osjecaj slabosti, omaglica, nestabilnost u hodu, kretanju, moguća je i glavobolja, to su vec ozbiljniji sumptomi, pa do potpune nesvjestice, kolapsa. Da bi se to preveniralo nije dovoljna čista obična voda, trebate piti negaziranu mineralnu, izotonične otopine i pripravke koji imaju rastvor minerala, možete ih naći u ljekarnama kao šumeće tablete i tako popiti barem dvije tokom cjelodnevnog izlaganja suncu. Možete malo više zasoliti hranu nego inače, a osobe s visokim tlakom trebaju provjeriti tlak, jer on zna puno pasti na suncu i plaži, jer se šire krvne žile, i da bi se to izbjeglo dobra je konzumacija tih pripravaka. Oni s niskim pritiskom pogotovo, jer će pritisak pasti još niže. Potrebna je redovita ishrana bogata voćem i povrćem, da se pije mnogo tekućine, piti preventivno, koristiti i izotonične otopine, mineralne negazirane vode i elektrolite”, poručila je.

Skok u vodu nakon dugotrajnog izlaganja suncu – nije poželjno

Jurić pojašnjava kako je samo dugotrajno izlaganje suncu nepoželjno, a ako nakon toga uslijedi direktan skok u vodu onda je to jako rizično za kardiovaskularni sustav, pogotovo za osobe sa srčanim manama za koje možda i ne znaju niti su im dijagnostificirane.

“U tom slučaju osoba može osjećati bol u prsima, omaglice, i tek tada shvatiti da nešto nije u redu. Potreban je period prilagodbe od sunčanja do kupanja od par minuta rashlađivanja, bez potapanja naglog organizma, samim tim ćemo izbjeći incidente”, ističe.

Antibiotici na plaži – jedno veliko NE

“Iz razloga što se razvija fotokemijska reakcija na antibiotike možete dobiti jednu od blažih do težih alergija, oštećenja, hiperpigmentacija kože. Jednostavno nikako. Ne bi na more trebali ako ste pod antibioticima, ili ne boraviti na plaži i ne ulaziti na more”, savjetuje Jurić.

Upozorila je i na posljedice kod drugih pacijenata, posebno jedne kategorije.

“Drugi su pacijenti s epilepsijom. Takvi ljudi pod djelovanjem jakog sunca i dehidracije, neredovitim konzumiranjem hrane, dovode se u nekoliko puta veći rizik od samog epileptičnog napada, gdje osoba završi utapanjem zbog jedne bezazlenije stvari kao što je blaži epileptični napad. Osobe s epilepsijom se trebaju uvijek kupati u pratnji druge osobe, koristiti terapiju, ne izlagati se direktno suncu, jer je to okidač za epileptične napade“, naglasila je.

Govorila je i o alergijama na sunce, na koje se u posljednje vrijeme žali sve više osoba.

U nekim slučajevima se zaista radi o alergiji na sunce, koja se manifestira sitnim crvenkastim osipom i to na mjestima koja su izložena suncu – lice, vrat, šake, i drugi otvoreni dijelovi tijela, što uzrokuje svrbež, ali ne druge veće simptome. Međutim, nastavlja, brojne druge stvari odlaze pod alegiju za sunce, najčešće je posljedica korištenja raznih losiona i krema koje u dodiru sa suncem dovode do osipa i nezgodni su za tretiranje.

Savjetuje da se uz proizvode sa zaštitom od UV zraka ne kombiniraju drugi proizvodi. “Ako dođe do osipa pomoći ce termalna voda u spreju i skloniti se sa sunca, ako su ozbiljniji osipi u tom slučaju se javiti liječniku“, dodaje.

Koji SPF je najbolji za sunčanje?

“Za predio lica, vrata i šaka predlažem najmanje 50, kao i za malu djecu i starije osobe, a za mlađu populaciju za ostale dijelove tijela može i manji faktor, jer brže se tamni. Važno je naglasiti da nije dovoljno kremu nanijeti jednom, nego nakon svakog izlaska iz mora nanijeti kremu opet, pogotovo na te najizraženije dijelove tijela“, kaže Jurić.

U posljednje vrijeme sve više se priča o denga groznici, koju, usljed klimatskih promjena, europskim kontinentom šire komarci. Kako se zaštititi od ujeda komaraca, ali i drugih insekata i napasnika?

“Komarci, kaže se da su najopasniji na svijetu, jer prenesu više bolesti što izazivaju letalni ishod nego bilo koja druga životinja. Kako je došlo do promjene klime, komarci, vlažni periodi, sparine, visoke temperature, bitno je reći da u takvim okolnostima će biti više komaraca, i važno je istaći da napadaju ljude u zoru i sumrak, tada je poželjno da koristite neke dužu garderobu, lanenu, košulje, haljine, mehanički se zaštititi, ali bitna je i upotreba repelenata, bitno je izbaciti i isušiti sve izvore vode oko smještaja, jer se skupljaju na tim izvorima ustajale vode“, naglašava Jurić.

Kada je u pitanju ugriz zmija, što je česta pojava tokom ljetnih mjeseci, u 80 posto slučajeva radi se o ujedu za ruku ili nogu i bitno je da osoba ne hoda i da se pozove hitna pomoć, jer se hodanjem pojačava cirkulacija i otrov brže dolazi do drugih dijelova tijela. Također, ako postoji mogućnost, bitno je blago podvezati 20-ak centimetara iznad ujedam zaključuje Jurić.