Tokom napada tjeskobe ili panike tijelo doživljava niz hemijskih promjena i počinje da izlučuje adrenalin u krv. Otkucaji srca se ubrzavaju, a disanje postaje plitko. Kad epizoda prođe i kad se oslobodite intenzivne reakcije svog nervnog sistema, pojavljuje se novi skup simptoma i nastupa "mamurluk" nakon napada anksioznosti, odnosno psihička i fizička iscrpljenost.

Preopterećenje oduzima mnogo energije i na neki način nas pokreće, pa ćemo se, prirodno, nakon toga osjećati vrlo umorno i iscrpljeno“, rekla je Džesika Stern, sa odjeljenja za psihijatriju na „NYU Langone Health“, za HuffPost.

Šta prouzrokuje te posljedice?

Važno je znati da su napadi panike i napadi tjeskobe, iako se često koriste kao sinonimi, dvije različite stvari.

Napad panike je fiziološka pojava u kojoj se aktivira tjelesna reakcija borbe ili bijega kako bi se osoba pripremila za opasnost.

Ljudi često kažu da pri napadu panike imaju osjećaj kao da doživljavaju srčani udar ili umiru, a moguće je da im se pojavi intenzivna tjeskoba sa mješavinom fizičkih simptoma, uključujući ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje i otežano disanje.

Napadi tjeskobe, s druge strane, obično se javljaju kad ljudi više ne osjećaju kontrolu nad svojom tjeskobom.

„Tjeskoba na neki način prelazi prag poslije kojeg više nije podnošljiva za osobu“, rekao je Dejvid Klemanski, psiholog i asistent sa katedre za psihijatriju na Jejlu.

Tokom obje vrste napada adrenalin pokreće cijelo tijelo. Kad se smirite nakon tog naleta adrenalina, možete se osjećati izbezumljeno jer ste upravo prošli kroz intenzivno emocionalno iskustvo i, u određenim slučajevima, kroz napornu fizičku reakciju.

„Kad se reakcija ublaži i smiri, biće mnogo posljedica. Vaše tijelo će zapravo biti umorno jer ste prošli kroz prilično naporno iskustvo“, rekao je Klemanski.

Nakon napada ljudi se često osećaju iscrpljeno

Ako ste hiperventilirali, mogli biste čak da osjetite bol, naročito u mišićima grudnog koša. Neki mogu doživeti mučninu, gastrointestinalne probleme, glavobolje i migrene zajedno sa pogoršanjem simptoma povezanih sa hroničnim stanjima koja imaju, smatra Stern.

Klemanski je rekao da su posljedice napada panike vjerovatno intenzivnije od onih koje slede nakon napada tjeskobe. U zavisnosti od osobe, one mogu da traju nekoliko sati ili cijeli dan, čak i dva.

Kako da se nosite sa napadima i „mamurlukom“?

Ako redovno doživljavate napade tjeskobe ili panike, Stern je preporučila da naučite kako da postupite i što vam je potrebno tokom i nakon napada kako biste mogli da imate plan za iduću situaciju.

Klemanski je rekao da metode liječenja poput kognitivne bihevioralne teorije mogu da pomognu da naučite kako da upravljate tjeskobom i panikom kad se pojave tako da nakon toga nećete morati da se nosite sa tako teškim simptomima „mamurluka“.

Ali ako se napad već pojavio i prošao, postoji nekoliko načina za ublažavanje posljedica.

Prvi korak je da zastanete i predahnete kako biste usporili svoj organizam.

„Učinite da se ljudi iz okoline, ako je moguće, osjećaju prijatno u vašoj blizini“, rekla je Stern.

Ona je dodala da možete da prigušite svjetla, pustite umirujuću muziku, da jednostavno uradite ono što vam je potrebno da se smirite i osjećate prizemljeno.

Praktikujte sva pravila zdravog života, poput dovoljno sna i pravilne prehrane, i pronađite nekog s kim ćete obraditi svoje emocije, bilo da je to blizak prijatelj ili stručnjak za mentalno zdravlje, savjetuje ona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad