Srce vam iznenada ubrza tokom noći? Ovo stanje može izazvati moždani udar

Hans Maier (76) je osjetio kako mu srce počinje divlje lupati čim je ustao iz kreveta. Gušenje, vrtoglavica i mučnina natjerali su ga da legne na pod, a njegova supruga je odmah pozvala hitnu pomoć. U bolnici je otkriveno da Maier ima atrijalnu fibrilaciju – najčešći poremećaj srčanog ritma koji pogađa 1,5 do 2 miliona ljudi u Njemačkoj, često i prije 50. godine.

"Pacijenti često imaju osjećaj da im tijelo odjednom trči sprint na 100 metara", kaže dr. Andreas Götte, kardiolog i član Naučnog savjeta Njemačke fondacije za srce.

Zašto je atrijalna fibrilacija opasna

Kod atrijalne fibrilacije, električni signali u srcu postaju haotični, posebno u lijevom pretkomoru. To dovodi do neefikasnog pumpanja krvi, njenog zadržavanja i stvaranja krvnih ugrušaka. Ako takav ugrušak dospije u mozak – dolazi do moždanog udara.

• Ova aritmija je odgovorna za 20–30% svih moždanih udara.
  
• U mnogim slučajevima otkriva se tek nakon moždanog udara, jer može dugo ostati neprimijećena – posebno ako se javlja noću ili povremeno.
  

Koji su faktori rizika i kako ih prepoznati

Neki od najčešćih uzroka atrijalne fibrilacije uključuju:

• Visok krvni pritisak
  
• Srčani zalisci
  
• Dijabetes tipa 2
  
• Poremećaj štitne žlijezde
  
• Prekomjeran unos alkohola (čak i male količine na dnevnoj bazi)
  
• Nikotin i uživanje opojnih supstanci
  
• Spavačka apneja
  

Čak i vrhunski sportisti mogu imati noćne aritmije zbog usporenog pulsa i proširenih pretkomora.

Smartwatch može spasiti život

Zbog nepravilne i rijetke pojave simptoma, nosivi uređaji poput pametnih satova mogu biti ključni za rano otkrivanje. No, doktor Götte naglašava:

"Samo EKG može potvrditi atrijalnu fibrilaciju. Satovi koji mjere puls nisu dovoljni."

Liječenje: Od lijekova do električne kardioverzije

U hitnim slučajevima pacijentu se daju antikoagulansi (kao što je heparin) i beta-blokatori za snižavanje pulsa. Ako lijekovi ne pomognu, koristi se električna kardioverzija – strujni impuls koji vraća srce u normalan ritam.

Kod težih slučajeva i hronične fibrilacije moguće je uraditi kateter ablaciju, zahvat kojim se oštećeno tkivo u području plućnih vena termički uklanja kako bi se prekinuli pogrešni električni signali.

Kako se računa rizik od moždanog udara

Ljekari koriste CHA₂DS₂-VASc skor, koji uzima u obzir faktore poput:

• Godina (više od 65 ili 75)
  
• Visok pritisak
  
• Dijabetes
  
• Prethodni moždani udar
  
• Srčana slabost
  
• Pol (žene dobijaju dodatni poen)
  

Maier, zbog svojih godina i hipertenzije, ima 3 poena i mora trajno koristiti lijekove za razrjeđivanje krvi.

Dugoročne posljedice ako se ne liječi

Nezbrinuta atrijalna fibrilacija povećava rizik od:

• Demencije (posebno gubitka kratkoročne memorije)
  
• Slabljenja bubrega
  
• Težih oblika srčane insuficijencije
  

„Ignorisanje simptoma nije rješenje. Fibrilacija može u tišini narušiti zdravlje“, upozorava dr. Götte.