U BiH sve veći broj ljudi ima problem sa radom štitne žlijezde. Problem se posebno javlja kod mladih ljudi i češće kod žena nego muškaraca. Bolesti štitne žlijezde su na drugom mjestu po učestalosti među endokrinološkim oboljenjima, odmah iza šećerne bolesti. Mjesec januar se obilježava kao mjesec svjesnosti o štitnoj žlijezdi, zato tim povodom za Novi dan govorila je nutricionistkinja Amela O'Reilly.

Način života broj 1

Na početku razgovora Amela O'Reilly je istaknula da veliki broj ljudi ima problem sa štitom žlijezdom i da se ta dobna granica pomjera. Danas i djeca sa 9, 10, 11 godina imaju problem sa štitnom žlijezdom, pogotovo hašimotom.

“Ne postoji jedna intervencija koja će izliječiti autoimunu bolest kao što je problem sa štitnom, dominantno hašimoto, zahtjeva jedan multidisplinarni pristup. Način života je broj 1. To je prije svega ishrana, a i sam otac medicine je rekao da sve bolesti počinju u crijevima, dakle upalno stanje. Hašimoto je ustvari upala van štitne žlijezde i generalno sve upale dolaze van te žlijezde. Samo njegovo ime štitne žlijezde, govori da je ona tu da nas štiti, da nam pomogne na različitim nivoima”, naglasila je Amela O'Reilly.

Problem je, napominje, kad mi načinom života, ishranom, stresom, pušenjem, nedostatkom fizičke aktivnosti i sličnim utičemo na taj disbalans u našem tijelu.

Šta štitna žlijezda ne voli, upitali smo.

“Puno toga. Ona neće oboljiti ako smo bili loši prema sebi jučer ili prekjučer, nego godinama, prije puno toga. Kompleksno je stanje štitne žlijezde, ne možemo samo izolovati jednu stvar, moramo uzeti čitavu sliku u obzir, pa jedan po jedan korak raditi”, preporučila je nutricionistkinja.

Stres i štitna žlijezda

Triger za štitnu može biti konstipacija, proljev, nedostatak energije, opadanje kose, loša koža, anksioznost, depresija i jako puno drugih znakova.

“Upala šeta i mi moramo doći do izvora. Ukoliko štitna ne radi, nema dovoljno one kiseline koja vari hranu. Moramo adresirati postepeno to i u dijelovima, kako bismo ozdravili i ne postoji jedna tableta, jedan suplement i jedna hrana koja će to riješiti”, kazala je naša sugovornica.

Govorila je i o stresu koji danas je neizbiježan u vremenu kakvom živimo.Tijelo kada je pod stresom ono želi da nas štiti, istaknula je, i ono kaže da kada je osoba pod stresom, primarna je funkcija je da ona preživi stres.

“Kad su u pitanju koraci ozdravljenja prema sebi moramo se hvatiti da budemo nježni prema sebi. Moramo se naučiti kako se nositi prema sebi. Trebamo se naspavati i  imati kvalitetan broj sati. Najbolje je leći do 11 navečer, mi zovemo to hormonski prozor. Između 11 navečer i 1 ujutro se reperiraju svi naši hormoni, uključujući i hormone stresa i hormone štitne žlijezde i polne hormone”, kazala je Amela O'Reilly i preporučila svima da učine sebi najveću uslugu, spavaju kvalitetnije i odu u krevet ranije, jer san je ključan.

Najvažnije je sa šećerom ne početi dan, jer on je upalna supstanca i diže našu štitnu žlijezdu, a najbitnije je ujutro da hidriramo, u sebi da imamo tople tekućine, limunade, supe…

“Supa nije rezervisan kao jelo i predjelo. Tijelo voli ujutro toplo“, kazala je O'Reilly, dodavši da se ne treba bojati proteina.

Lijekovi se ne moraju uzimati čitav život

Što se tiče lijekova, mišljenja je da nam je lijek vrlo često potreban i neophodan, jer nam vrlo često u početku treba lijek kako bismo se digli iz beznađa.

“Vrlo često ljudima koji imaju problem sa štitnom su zatvorena sva vrata, depresivni su i vrlo često se osamljuju, niko ih ne razumije i to traje godinama. Poenta je da kada ubacimo u sistem lijek da on pomogne i digne funkciju štitne da ojača i počne da funkcioniše. Ne treba značiti i ne mora značiti da moramo biti na lijeku čitav život”, posebno je naglasila.

Štitna žlijezda na kraju može ozdraviti, podcrtala je O'Reilly, izuzev ako ne govorimo o zapuštenom stanju gdje ljudi nisu spremni da rade na sebi.