Doktorica Jelena Đaković-Dević, epidemiologinja u Institutu za Javno zdravlje RS, govorila je o epidemiološkoj situaciji u ovom entitetu, gdje, kako kaže, ne opada broj pacijenata na intenzivnoj njezi, iako se broj novooboljelih smanjuje. Pojasnila je i simptome omikrona, ali i dala savjete o tome koje vakcine primiti za treću dozu.

Na početku razgovora, doktorica naglašava kako je u RS evidentirano da se ukupan broj novooboljelih iz sedmice u sedmicu smanjuje. Ipak, nema puno mjesta za opuštanje, iz nekoliko razloga.

“Najveći broj oboljelih imali smo u uzrastu od 30 do 49 godina. Ipak, na intenzivnim njegama se ne uočava pad u broju pacijenata, 51 pacijent je trenutno na respiratoru. Ovaj talas ima drugačije obrasce kretanja u odnosu na prethodne, duže traje svakako”, govori doktorica.

Još jedan od razloga je i činjenica da se nakon praznika očekuje nepovoljnija epidemiološka situacija, nastavlja doktorica.

“Kao institut mi zato upozoravamo da primjena bazičnih mjera protiv korone (maska i higijena) zajedno uz vakcinaciju daje najbolje rezultate”, poručuje Đaković-Dević.

Doktorica ponovo naglašava kako je jedan od razloga za oprez i činjenica da “nema smanjenja broja pacijenata sa teškim kliničkim slikama.”

Kako prepoznati omikron?

Iako BiH još uvijek nema zvanično zabilježen slučaj omikrona, dokotrica je pojasnila iskustva iz drugih zemalja i navela kako prepoznati simpotome.

“Podaci zemlaja gdje omikron cirkuliše govore u prilog toga da kliničke slike mogu biti blage, obično osobe osjećaju simptome prehlade, curenje nosa, grebanje grla, malaksalost… Nema simpotoma karakterističnih za covid, kao što je bio gubitak čula mirisa i okusa. Međutim ne smijemo živjeti u ubjeđenju da omikron daje blaže kliničke slike. Ono što kod njega zabrinjava jeste brzina širenja, pa to može uzrokovati opasnost da dospije do osjetljivih grupa stanovništva, što u konačnici može dovesti do povećane hopsitalizaicje i smrtnih ishoda”, upozorava Đaković-Dević.

Ipak, doktorica navodi da se još uvijek javljaju pacijenti sa gubiktkom čula. Osvrće se i na vakcinaciju, pa dodaje da se početkom davanja treće doze porasla i zainteresovanost građana za prvom dozom. Ne smatra da je potrebno da se rade bilo kakve labaratorijske pretrage prije primanja treće doze.

“Preporuka je da razmak između druge i treće doze kod Pfizer vakcine bude šest mjeseci, nakon vektorske vakcine pet mjeseci, a kod kinsekih vakcina taj period je četiti mjeseca”, pojašnjava.

Osobe mogu primiti iste vakcine kao u prvoj ili drugoj dozi, a mogu se odlučiti i na različite. Ukoliko se vrši kombinacija vakcina, sugerišu se vakcine drugačijeg mehanizma djelovanja, navodi sagovornica N1.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad