Dugotrajna izloženost čak i relativno niskim razinama zagađenog zraka može uzrokovati depresiju i tjeskobu, navodi se u studiji koja istražuje veze između kvalitete zraka i lošeg mentalnog zdravlja.

Studija je sprovedena u Velikoj Britaniji, a pratila se učestalost depresije i anksioznosti kod gotovo 500 hiljada odraslih osoba tokom 11 godina. Istraživači su otkrili da oni koji žive u područjima s većim zagađenjem imaju veću vjerovatnost da će patiti od epizoda, čak i kada je kvaliteta zraka unutar službenih granica, piše Guardian.

U tekstu za magazin Journal of the American Medical Association Psychiatry, istraživači sa univerziteta u Oxfordu i Pekingu te Imperial Collegea u Londonu, rekli su da njihovi nalazi ukazuju na potrebu za strožim standardima ili propisima za kontrolu onečišćenja zraka.

Zagađenje zraka dugo je povezivano s brojnim respiratornim poremećajima, ali, istaknuli su istraživači, sve više dokaza uspostavlja vezu s poremećajima mentalnog zdravlja. Do sada su, međutim, jedine dostupne studije o riziku od depresije provedene u regijama u kojima koncentracije onečišćenja zraka premašuju granice kvalitete zraka u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Istraživači su se oslanjali na podatke 389.185 sudionika iz UK Biobank, modelirajući i ocjenjujući onečišćenje zraka, uključujući čestice PM2,5 i PM10, dušikov dioksid i dušikov oksid za područja u kojima su živjeli. Otkrili su da je 13.131 slučaj depresije i 15.835 slučajeva anksioznosti identificiran među njihovim uzorkom u razdoblju praćenja od oko 11 godina.

Kako se onečišćenje zraka povećavalo, otkrili su istraživači, povećavali su se i slučajevi depresije i tjeskobe. Međutim, rezultati sugerišu i da je dugotrajna izloženost niskim razinama onečišćenja jednako vjerovatno dovodi do dijagnoze kao i izloženost višim razinama.

Istraživači su rekli kako se nadaju da će kreatori politike uzeti u obzir njihova otkrića.

“S obzirom na to da su standardi kvalitete zraka u mnogim zemljama još uvijek znatno iznad najnovijih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za globalnu kvalitetu zraka za 2021., stroži standardi ili propisi za kontrolu onečišćenja zraka trebali bi se implementirati u budućem donošenju politika”, napisali su.

Anna Hansell, profesorica epidemiologije okoliša na Univerzitetu Leicester, koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da je studija još jedan dokaz koji podupire snižavanje zakonskih ograničenja za onečišćenje zraka.

“Ova studija pruža dodatne dokaze o potencijalnim utjecajima onečišćenja zraka na mozak”, rekla je.