Na trenutnoj listi čekanja za transplantaciju u BiH nalazi se gotovo 300 pacijenata. Proces može biti veoma dug i iscrpljujuć, a mnogi je ne dočekaju. Vodeći centar u ovoj oblasti u BiH je UKC Tuzla, ali je neophodno uraditi mnogo više, stava su stručnjaci. Profesionalizacija transplant koordinatora i puna odgovornost menadžmenta bolnica, preduslov su za unaprijeđenje ove oblasti. Povodom Svjetskog dana bubrega, delegacija međunarodnih stručnjaka iz Španije, Italije, Hrvatske, Mađarske i UEA posjetili su BiH i prenijeli svoja iskustva.

Na transplantaciju bubrega čeka 240 pacijenata , na jetru 30-ak osoba, dok je na listi čekanja za srce oko 12 osoba. Ova evidencija nije konačna, s obzirom na to da brojni pacijenti nisu prijavljeni. Mnogi nisu te sreće da dočekaju transplataciju. Jedna od onih koja je imala sreću je Eldina Softić kojoj je 2015. transplantirana jetra.

“Život nakon transplantacije je sasvim uredan i normalan. Mi smo, slobodno mogu reći, društveno-korisni građani, vraćamo se u našu zajednicu kao potpuno zdravi ljudi, naravno, uz terapiju koju moramo da koristimo čitav život”, kazala je Eldina.

Zbog pandemije virusa korona broj transplantacija drastično je smanjen. Međutim, profesionalizacija transplant koordinatora i puna odgovornost čelnika bolnica, preduslov su za unaprijeđenje ove oblasti. Vodeći centar u BiH je UKC Tuzla, ali neophodno je uraditi mnogo više, svjesni su stručnjaci.

“Ukupno je u BiH urađeno oko 500 transplantacija od živih davalaca, ali to nije dovoljno. Na dijalizi ima gotovo tri hiljade bolesnika, od kojih najmanje hiljadu zavisi od transplantacije”, kazala je Enisa Mešić, nefrolog na UKC Tuzla.

Kamen spoticanja su i brojni politički problemi i nepostojanje donorskih udruženja na državnom nivou. A kako je ova oblast uređena u inostranstvu, bh. kolegama prenijeli su stručnjaci iz Španije, Italije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Mađarske.

“I osoba sam koja je doprinijela da se dođe do samodovoljnog sistema, a to znači da svaka osoba u Španiji koja ima neku hroničnu bolest, unutar jedne godine može dobiti transplantaciju”, kazao je Marti Manyalich, predsjednik Instituta za donorstva i transplantacije Španije.

Nije da nije bilo napretka u posljednjih 20 godina, konstatovali su. Ali, jedan donor mjesečno, operacije vezane za kadaverične tj. mrtve donore, žive donore, izazov su koji treba savladati i imperativ kojem treba težiti.

“Najveći problem je organizacija mreže koja se mora unaprijediti. To se može sa više aspekata i stručnjaka. Tu je bitna i uloga medija, da svi zajedno podižete svijest o tome”, kazao je Luciano Potena, Univerzitet u Bolonji.

Statistike kažu da se broj eksplantiranih organa, od preminulih donora, od 2015. godine smanjuje, a od kraja januara 2020. do jula 2021. nije izvršena nijedna transplantacija u BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad