Trave, korov i insekti: Kako se boriti protiv ljetnih alergija?

Vrući ljetnji dani sa sobom nose i određene neugodnosti poput uboda insekata ili različitih alergija. Svake godine u augustu u septembru veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine počinje "mučiti" alergija na ambroziju. Simptomi su kihanje, nadraženo grlo, grlobolja, curenje nosa, svrbež u očima i nosu. Kako se zaštiti od uboda insekata, kako smanjiti potentnost ambrozije tokom kasnog ljeta, da li pojačavanje imuniteta pomaže osobama sklonim alergijama - o tome, ali i o brojnim drugim temama u Novom danu govorila je Jasmina Nurkić, specijalista kliničke imunologije i subspecijalista alergolog.

Od svih alergija koje u nauci postoje i s kojima smo upoznati – alergije na ubode insekata, lijekove i hranu su među najtežim.

“Upravo zato što se reakcije na te alergene dešavaju jako brzo, u periodu od par sekundi, da ne kažem od par minuta. Najčešće su životno ugrožavajuće i zahtijevaju, ne samo da je osoba koja je sklona takvim alergijskim reakcija u potpunosti upoznata s onim što će se dešavati i koji tretman primijeniti, nego zahtijevaju onda i od ljekara sasvim specifičnu primjenu od te dijagnostike do terapije. Te alergijske reakcije jesu teške, ali jako teško ih možemo prevenirati. Znate, prevenirati ubod pčele ili ose, onda neka standarada preporuka da izbjegavate da pijete slatko onako otvoreno na stolu da nije pokriveno nečim, da izbjegavate da nosite slatkaste parfeme, šarene boje na odjeći… To su standardne preporuke koje možete naći čak i kod nas na stranici www.alergolog.ba gdje je za te neke teške alergijske reakcije, na svu sreću, pokrenut i projekat, upravo to – prevencije uboda kad već nemamo svu terapiju koju možemo primijeniti u BiH, onda da barem probamo prevenirati”, kaže dr Jasmina Nurkić.

Dodaje da prevencija može pomoći kod nekih blažih reakcija – velikog lokalnog otoka ili nekog blažeg osipa.

“Teške alergijske reakcije koje dovode do gušenja, vi kad spomenete da se popije u nekoj čaši pića pčela ili osa i ona napravi ubod, ubod na mekom tkivu napravit će i gušenje i otok i dovesti nažalost do fatalnog ishoda, bez obzira na alergijsku reakciju ili ne, jer je to veliki lokalni otok na mjestu uboda. Tako da je specifično s ljekarske strane reći da li se radi o alergiji na taj ubod ili ne, ali alergija mora biti jasno definirana i dokazana dijagnostički da bi se pacijentu preporučio taj adrenalinski autoinjektor kojeg, nažalost, nemamo uopće registriranog u BiH”, ističe.

Utjecaj polena ambrozije na zdravlje ljudi

U našim krajevima sredinom jula počinje cvjetanje ambrozije i traje do polovine oktobra, s najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini augusta i u septembru. Njen polen može uzrokovati teške alergijske reakcije kod mnogih ljudi. Međutim, sa klimatskim promjenama došlo je do pomjeranja te sezone, kaže dr Nurkić, pa se već u periodu jula pojavljuju prvi simptomi alergije na ambroziju koja je u ovom trenutku u punom jeku.

“Alergija je pretjerana reakcija na nešto što nam smeta iz vanjske sredine. Ambrozija proizvodi jako puno polena. Što je veća koncentracija polena, vaša reakcija je veća. E time što su i vremenski uvjeti ti koji pogoduju da je ta sezona sve duža i da je ta koncentracija polena zbog ovih visokih temperatura u zraku sve veća, tako da osobe koje su u prethodnim godinama imale i blaže reakcije, sad imaju jake reakcije”, pojašnjava dr Nurkić.

Težim alergijskim reakcijama na ambroziju, kaže, doprinosi i današnji stil života.

“Imuni sistem mora biti u specifičnom stanju da bi tako lako ispadao iz ravonteže i pravio te reakcije preosjetljivosti, tako da i umor i stres i nepravilna ishrana i sve ono što znamo da bi trebalo da radimo u nekom zdravom lifestyleu, doprinose tome da su te tegobe kod osoba koje imaju alergiju na ambroziju, nažalost sve teže i teže”, dodaje.

Kada je u pitanju liječenje od alergija, antihistaminici i kortikosteroidi su nešto što drže tegobe alergičara pod kontrolom, ističe doktorica. No, ukoliko želite u budućnosti izbjeći pojavu tegoba koje sa sobom nosi alergija, tu je imunoterapija.

“Imunoterapija je vid liječenja energije, a ne samo držanje alergije pod kontrolom koji nije ništa novo. To je prisutno već preko 40-50 godina, ako ne i više, u raznim oblicima. Mi smo u periodu od preko 30 i nešto godina imali itekako razvijenu alergijsku imunoterapiju u vidu injekcija koje pacijenti, vjerovatno znaju da su primali duži vremenski period od tri do pet godina. Ne govorimo o nečemu novom. Većina pacijenata je zbunjena i kaže ‘to je nešto novo, dosad se za to nije čulo’“, kaže.

Ipak, ističe kako smo ograničeni sa svim tim oblicima imunoterapije na bh. tržištu, a i generalno u svijetu ne postoji imunoterapija za sve.

“Npr. još uvijek nemate tačno zakonski prihvaćenu imunoterapiju za alergije na hranu ili neke te životno ugrožavajuće alergije. Ali alergije na polen, prašinu, dlaku mačke i slične stvari su nešto što se itekako može liječiti”, dodaje.

Napominje da je imunoterapija jedini način da se pokuša izliječiti neka alergija.

“Ona se uzima tokom cijele godine i to je cilj – da cijele godine bombarduje imuni sistem ta maksimalna doza alergena i time oslabi imuni odgovor kad uđete u sezonu ambrozije na primjer”, kaže dr Nurkić.

S ozirom da su alergije hronična bolest, napominje da i one poput ostalih hronična oboljenja zahtijevaju hroničnu terapiju.

Uskoro opširnije u video prilogu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad