Trend koji nosi rizike
Upozorenje doktorice: Injekcije za mršavljenje nisu čudotvorni štapić, možete sebi napraviti ozbiljnu štetu

Injekcije za mršavljenje poput semaglutida i tirzepatida postale su izuzetno popularne i među ljudima koji ih žele koristiti kao brzo estetsko rješenje za gubitak kilograma. Međutim, riječ je o lijekovima koji nisu namijenjeni svima, a njihovo korištenje bez stvarne medicinske indikacije i ljekarskog nadzora može dovesti do gubitka mišićne mase, opuštanja kože, problema s kosom i drugih posljedica po organizam, upozorila je dermatologinja dr. Tamara Jovović, gostujući u "Novom danu" N1.
Jovović je govorila o tome kako ovi lijekovi djeluju, ko je kandidat za terapiju, ko ih ne bi trebao koristiti, šta se događa kada se kilogrami gube prebrzo, ali i o sve većem problemu nabavke preparata na crnom tržištu. Naglasila je da lijekovi mogu biti izuzetno korisni za pacijente kojima su zaista potrebni, ali da ih se ne smije posmatrati kao "čudotvorni štapić" za nekoliko kilograma viška.
Govoreći o semaglutidu i tirzepatidu, Jovović je na početku naglasila da njihova prvobitna namjena nije bila estetsko mršavljenje.
"Ono što mi trebamo da znamo jeste da to nisu primarno bili lijekovi za mršavljenje, nego su to bili, odnosno faktički, to su lijekovi za osobe koje imaju dijabetes tip 2 i osobe koje imaju prekomjernu težinu, odnosno pretilost. Tako da je to vrlo važno razgraničiti. Često pacijenti krenu u priču o želji da počnu koristiti, a ne znaju da su ovo, ustvari, lijekovi koji imitiraju hormone koje proizvode naša crijeva, vežu se za receptore. U slučaju tirzepatida, to su dva receptora, ili semaglutida, kada je u pitanju jedan receptor. Ti receptori, u principu, mehanizam djelovanja koji mi moramo da shvatimo, ti receptori se nalaze u našoj gušterači, u našem želucu, u našem nervnom sistemu. Vezujući se za te receptore, dolazi do smanjivanja apetita, do pojačanog lučenja inzulina i do smanjenog, odnosno usporenijeg protoka hrane iz našeg želuca u naša crijeva."
Zbog načina na koji djeluju na organizam, jedno od najvažnijih pitanja jeste ko zaista treba koristiti ovakvu terapiju.
"Mi imamo manju potrebu da unosimo hranu, a ta se hrana, odnosno, faktički, malo drugačije, bolje regulira, kome je to potrebno, pomoću inzulina iz našeg pankreasa. I samim tim, kad vi vidite na kojem nivou to djeluje, mi moramo postaviti pitanje: ko su, ustvari, kandidati za ovu terapiju? U principu, znači, ovo nije čudotvorni štapić. Ovo je lijek i kao takvog ga trebamo posmatrati. Samim tim, kada imamo lijek koji je zaista revolucionaran, oba lijeka su revolucionarna i zaista izvrsna kod pacijenata koji za to imaju indikaciju, a nemaju kontraindikaciju, jer nisu svi kandidati za ovaj lijek."
Ko zaista treba koristiti ove lijekove?
Kada je riječ o tome ko je kandidat za terapiju, Jovović je objasnila da se ne radi jednostavno o tome želi li neko izgubiti nekoliko kilograma.
"Znači, sve osobe koje imaju BMI preko 30 ili osobe koje imaju preko 25, odnosno povišenu tjelesnu masu, uz druge neke komorbiditete, u smislu da imaju određenu vrstu kardiovaskularnih problema, povišene vrijednosti holesterola i triglicerida, odnosno poremećene lipide, kandidati su za taj lijek, uz, naravno, dijabetičare kod kojih se ovaj lijek primarno treba koristiti jer jako, jako dobro regulira inzulin."
Problem, međutim, nastaje kada za lijekovima posegnu osobe koje medicinski nisu kandidati za takvu terapiju, nego su nezadovoljne vlastitim izgledom.
"Nisu kandidati, prije svega, ljudi koji nemaju za tim potrebu, nego oni imaju percepciju sebe da smatraju da trebaju da smršaju. Mi dermatolozi smo ovaj problem na neki način već imali kroz pretjeranu upotrebu hijaluronskih filera, botulinum toksina, različitih estetskih tretmana, gdje su nam dolazile osobe koje suštinski nemaju problem, nego je njihova percepcija sebe nametnuta kroz medijsku propagandu, kroz različite društvene mreže. Upravo ovo o čemu ste vi rekli, Minela, u uvodu, gdje sada holivudske zvijezde izgledaju kao kosturi, to nam se nameće kao norma dobrog izgleda. Uvod je u to da žene koje su u nekoj dobroj fizičkoj spremi, ali ne odgovaraju novim percepcijama ljepote, posežu za ovim lijekom."
Ko nije kandidat i šta je s Hashimotom?
Postoje i medicinske kontraindikacije zbog kojih pojedini pacijenti nisu kandidati za terapiju.
"Drugi problem koji je zdravstvene prirode jesu osobe koje su u svojoj porodici imale ili koje su imale medularni karcinom štitne žlijezde. To je posebna forma karcinoma i koje, ustvari, imaju takozvani MEN 2 gen, odnosno jednu mutaciju jednog gena za razvoj medularnog karcinoma. To je dokazano na istraživanjima na glodarima, kod ljudi nije. I oni nisu kandidati za ovu terapiju. Također, s obzirom na to da ovi pacijenti koji koriste ovaj lijek, kao što sam rekla u uvodu, imaju sporije pražnjenje crijeva, kod nekih bolesti gastrointestinalnog trakta, problema sa pankreasom, nije dozvoljeno koristiti ovaj lijek."
Kada je riječ o Hashimotovom tireoiditisu, Jovović je naglasila da on sam po sebi nije kontraindikacija.
"Važno je naglasiti da Hashimoto nije problem za korištenje ovog lijeka. Vrlo često ti metabolički sindromi, kad kažemo sindromi – pretilost, policistični jajnici i dijabetes, inzulinska rezistencija – znaju da budu udruženi i sa problemima sa štitnom žlijezdom, ali trebamo naglasiti da Hashimoto tireoiditis nije kontraindikacija za korištenje."
Lijekovi se nabavljaju i na crnom tržištu
Jovović smatra da bi ljekari koji propisuju ovakvu terapiju morali biti adekvatno educirani kako bi pacijentu mogli objasniti i zbog čega eventualno nije kandidat.
"Vidite, ja uvijek polazim sa stanovišta nekog, hajde da kažem, utopijskog, gdje bi svaki ljekar trebao da prođe obuku i dobije adekvatne informacije i da ima adekvatno znanje ko je kandidat, ko nije kandidat i da na adekvatan način to objasni pacijentu. Da, ukoliko pacijent nije kandidat za ovaj lijek, da mu se to adekvatno objasni, a ne da pomoć sutra traži na crnom tržištu."
Potvrdila je da se nabavka na crnom tržištu već događa, a posebno je upozorila na nove preparate koji se pojavljuju iako još nisu prošli kompletan put do zvaničnog tržišta.
"To se dešava. Vidite, izlaze sada i novi lijekovi. Izlaze i novi lijekovi na ovu temu. Stalno će se to tržište razvijati. Međutim, ubrzo... Rade se istraživanja, kliničke studije u trećoj fazi, gdje se uvode neki novi dijelovi lijeka, dodaju se utjecaji na druge neke receptore, što se već počelo, čitajući ja po raznim medijima, kupovati na crnom tržištu. A, ustvari, taj lijek uopće nije izašao faktički u prodaju, niti je provedeno da se proizvodi, ustvari, oficijelno i onda ti ljudi uzimaju lijekove za koje se, ustvari, uopće ne zna šta su. Što je jako, jako opasno."
"Debljina je bolest"
Kada se koriste kod pacijenata koji zaista imaju indikaciju, Jovović naglašava da ovi lijekovi mogu biti izuzetno značajni. Posebno je objasnila zašto je visceralna mast zdravstveni, a ne samo estetski problem.
"U principu, kada govorimo o lijeku, zavisi od početne mase. Naravno, što imate veću prekomjernu masu, brži je gubitak kilograma. Ono što je jako važno jeste da ta visceralna mast, za naše gledaoce, to je mast koja obavija naše organe. Generalno, masnoća, odnosno mast, metabolički je aktivna. I ona faktički podiže te medijatore upale u našem tijelu, tako da su osobe koje imaju prekomjernu težinu ili pretilost dosta sklonije razvoju autoimunih oboljenja, kardiovaskularnih, to već znamo odavno, aterosklerotskih promjena, ali i razvoju maligniteta."
"Tako da je debljina bolest i zaista, nažalost, bolest novog doba, gdje mi živimo jedan sjedilački način života, gdje nam je prehrana zasnovana poprilično na ugljikohidratima i, u konačnici, zato imamo povećan broj, nažalost, onkoloških pacijenata koji su na listama čekanja. Ja sam ipak dermatološki onkolog, to je moje nekako core bavljenje i uvijek se na to posebno baziram. Također, osobe gdje se razvija inflamacija, razne upalne bolesti, i iz tog razloga bolest, odnosno debljinu, trebamo tretirati kao zaista ozbiljno oboljenje, prevenirati ga adekvatnom edukacijom naše mlađe populacije kroz škole, kroz određene radionice, kako se hraniti, šta jesti, kroz fizičku aktivnost koju je neophodno kontinuirano promovirati."
Šta se događa s kosom?
Jedna od mogućih promjena tokom korištenja terapije jeste difuzni gubitak kose.
"Studije su pokazale da četiri do pet posto osoba koje koriste ove lijekove mogu razviti nešto što se zove efluvijum, odnosno difuzni gubitak kose. Ono najčešće počinje sa laganim tanjenjem kose i traje kontinuirano dok se koristi lijek, a kod nekih pacijenata i nakon prestanka uzimanja lijeka. Mi moramo znati da se sa smanjenim unosom adekvatnih energetskih potreba, jer lijek smanjuje i apetit, mijenjaju neke stvari. To se reperkusira i na kompletno naše tijelo."
Gubitak kilograma može značiti i gubitak mišića
Kada pacijent ima stvarnu indikaciju i tjelesnu masu gubi postepeno, koža ima vremena da se prilagođava promjenama. Problem nastaje kada osoba kojoj veliko mršavljenje nije potrebno počne brzo gubiti tjelesnu masu.
"Vi, ako imate lagani gubitak težine koji je normalan, dvije-tri kile, kilu, zavisi od početne faze, gubitak masti vašeg tijela ide postepeno, tako da se ta koža može prilagoditi gubitku masti. I vi tu možete, faktički... Ta koža nekada izgleda jako bolje, posebno kod osoba koje su imale indikaciju. Smanjuju se parametri upale, smanjuje se upravo taj oksidativni stres u organizmu i neki pacijenti koji su, kažem, imali u startu indikaciju za ovaj lijek, imaju puno kvalitetniju kožu."
Međutim, dio izgubljene tjelesne mase može biti i mišić.
"Ono što se dešava i što primjećuje većina pacijenata jeste gubitak mišićne mase, zato što, tačno je da većina gubitka tjelesne težine ide u mast, međutim jedan dio jeste proteinski mišić. A kad imate mršaviju osobu kojoj suštinski nije bilo potrebno toliko mršanje, vi nemate onda više gubitak toliko masti jer masti toliko i nema. Tijelo pokušava da to nadoknadi i tada dolazi do gubitka mišićne mase, a s druge strane pacijent nije dovoljno educiran da treba unositi povećanu količinu proteina i, normalno, promijeniti životne navike."
Posljedice, kaže, nisu samo estetske.
"U konačnici vi imate jednostavno malo i opušteniju kožu, taj jedan izgled koji jednostavno... Imate atrofiju mišića. Metabolički, vidite, sa gubitkom mišića, faktički vaš metabolizam se mijenja. Sve. Vi možete iz jedne zdrave žene, s lijekom koji je, ustvari, izmišljen da pomogne i koji zaista pomaže, sebi načiniti štetu."
"Nemojte uzimati lijek na svoju ruku"
Zbog svega navedenog, Jovović insistira na pregledu i praćenju pacijenta tokom terapije.
"Zato je probir, odnosno trijaža kod ljekara iznimno važna. I, naravno, nalazi. Nemojte uzimati lijek na svoju ruku bez prethodnog pregleda, dobre, iskrene anamneze, jer pacijenti nekada znaju preskočiti neke stvari da bi dobili ono što žele, jer je to vrlo važno. Znači, ljekar da to prepozna, koji su stvarni motivi da bi se pacijent uključio u lijek i onda se tokom vremena kontinuirano kontrolirali i njegovi laboratorijski nalazi."
Može li kolagen nadoknaditi ono što je tijelo izgubilo?
Suplementi i preparati kolagena, prema riječima Jovović, ne mogu nadomjestiti posljedice gubitka mišićne mase.
"Nažalost, u ovom slučaju ne. Vi ne možete paralelno, uzimajući pripravke kolagena – to, u principu, nije kolagen, nego su mali dijelovi koji će kasnije napraviti kolagen – ne možete to nadoknaditi. Možete malo pojačati elasticitet kože, ali nećete moći nadomjestiti. Vi morate zaista uzimati protein, koristiti ga i trenirati. I hrana, da."
"Nameće nam se izgled koji prije nekoliko godina nije bio standard"
Veliku ulogu u popularnosti ovih lijekova imaju društvene mreže i izgled slavnih osoba. Jovović smatra da se javnosti kao normalan sve češće predstavlja izgled koji donedavno nije bio standard ljepote.
"Vidite, ovo je nekada bio standard lijepe, pa da kažemo zgodne žene. Evo, kad govorimo o ženskoj ljepoti, jer se uvijek nekako na neki način nameće. Imamo i Muska kao jednog primjera koji je imao malo, ja bih to rekla, malo više kila, ali nije bio pretilan, nego je imao viška tjelesne mase koja se mogla regulirati kroz prehranu ili adekvatnu tjelovježbu. Ukoliko nema, normalno, uvijek uzmemo u obzir da niko od njih nema neko drugo oboljenje."
"Da vam kažem, to je upravo ono što se nameće. Kontinuirano se nameće jedan izgled koji unazad nekoliko godina nije bio standardiziran i sada postaje standardiziran i on se nama prezentira kao normalan. Ali mi svi intuitivno osjećamo da to već nije normalno. Ali mi to sada trebamo objasniti mlađim generacijama i našoj djeci."
Dramatično mršavljenje utječe na cijeli organizam
Jovović naglašava da posljedice naglog gubitka težine ne treba posmatrati samo kroz promjene na licu i tijelu.
"Ono što mi svi primjećujemo, vidite, na fizičkom izgledu kada dolazi do jednog dramatičnog mršanja. Dramatično mršanje generalno utječe na kompletno tijelo. Znači, nije to samo... Zdravlje je psihofizičko stanje. Znači, kad je neko zdrav, mora biti fizički i psihički zdrava osoba i zadovoljna da bismo ga mi mogli svrstati u zdravu osobu. Dugotrajno izgladnjivanje u konačnici dovodi do, vjerovatno i kod tih osoba, određenih metaboličkih poremećaja na nivou čitavog organizma."
Naglasila je i da se zdravstveno stanje pojedinca ne može procjenjivati samo na osnovu izgleda.
"Oni, vjerujte, znaju mnogo bolje. Mi to ne možemo samo prosuđivati na osnovu izgleda, to bi bilo nezahvalno. Ali, generalno govoreći, ovo su lijekovi koji su itekako dobri, ali itekako mogu napraviti dramatičan problem ukoliko niste za njih kandidat."
Fileri ne mogu prikriti posljedice naglog mršavljenja
Dermatolozi se, prema riječima Jovović, susreću i s pacijentima koji nakon velikog gubitka kilograma pokušavaju filerima vratiti raniji izgled lica.
"Upravo je taj problem gdje mi dermatolozi imamo susret sa tim pacijentima koji su naglo izgubili kilograme, kvalitet kože opada, naglo imate jednu obješenu kožu, gubitak, i pokušava se to nadomjestiti hijaluronskim filerima. Vi to ne možete nadomjestiti hijaluronskim filerima."
Tokom intenzivne faze mršavljenja takve tretmane, kaže, ne bi trebalo raditi.
"Tokom faze mršavljenja se to ne bi smjelo raditi. Dok terapija traje, u smislu ukoliko se radi o nekom dramatičnom gubljenju kilograma. Naravno, kada ste u fazi održavanja tjelesne težine ili ukoliko ste sve pod nadzorom ljekara, da to mršavljenje ide lagano, nema nikakvih dramatičnih gubitaka, mogu se raditi određeni tretmani. Ali ja kao ljekar uvijek moram postaviti pitanje motiva i objasniti pacijentu da mi u svakom slučaju prvo moramo poraditi na kvalitetu kože."
"Jer vi sa smanjenim unosom adekvatnih nutrijenata gubite kvalitet kože. Osobe izgledaju dramatično starije u odnosu na svoje godine. I to vi ne možete nadoknaditi. Na kraju krajeva, nije poenta da mi njima omogućavamo da oni dalje mršaju, a da mi prikrivamo stvarno stanje."
Koliko kilograma mjesečno je realno izgubiti?
Posebno je upozorila na ekstremne gubitke kilograma u kratkom vremenu.
"Pa vidite, ako neko ima 160 centimetara visine, ima 90 kila, mi očekujemo da ta osoba mrša. Ali ne očekujemo da smrša po 15 kila mjesečno. Realno je dva, tri, četiri kilograma. To su nekakvi normalni gubici težine koji daju prostora u nekih godinu, dvije da se tijelo navikne, da se svi organi, naš endokrini sistem prilagodi. Ne možete vi naglo izgubiti. Isto kao što nije normalno da se neko naglo udeblja, nije normalno da naglo izgubi težinu. Kompletno tijelo pati. Jednostavno, to vam je kao i u svemu. Za sve je potreban nekakav balans."
"Ne možete uzeti lijek i pojesti dvije kile pite"
Sama terapija ne može zamijeniti promjenu životnih navika.
"Naravno, ovo nije čudotvorni lijek. Vi morate uz korištenje lijekova imati prehrambene navike. Jer u jednom trenutku prestat ćete koristiti lijek ili ga možete nastaviti koristiti, ali on neće imati taj efekt. Jer naše tijelo je pametno, navikne se. Jednostavno počne koristiti manje, čuva. I onda dođete u fazu, kažete: 'Meni ovaj lijek ne radi.' Pa povećavamo dozu. A suština je u promjeni životnog stila."
Jovović je to objasnila i vrlo slikovitim primjerom.
"Vi ne možete uzeti ovaj lijek i onda otići, da kažem, ono narodski, pojesti dvije kile pite, jer ja sad ću, imam, doza mi ide sutra. Tako da to nije nadomjestak nezdravog načina života."
Šta kada neko ipak želi lijek?
Jovović kaže da u svojoj praksi nije imala pacijente koji su joj došli liječiti posljedice lijekova nabavljenih na crnom tržištu, ali jeste one koji su je pitali za mišljenje o takvoj mogućnosti.
"Hvala Bogu, ja nisam. Ja nisam. Imala sam pacijente koji su me pitali šta mislim o tome, gdje sam ja upravo ovo što sam rekla vama rekla – isključivo da to ni slučajno nije dobro. Ali, vjerujte mi, ipak u svakoj osobi, koliko god željela da bude mršavija, koliko god bila u pravu, ne bila u pravu, ako ljekar hoće da čuje pacijenta i ukoliko mu ljekar adekvatno objasni, nekad pacijent malo to teže prihvati."
"Ali ukoliko vi malo ipak objasnite to pacijentu, objasnite mu rizike, a da opet može dobiti rezultat uz adekvatan medicinski follow-up, onda ipak svaka osoba pristane na opciju da lagano, uz monitoring ljekara i eventualno lijekove, dobije željeni rezultat. I opet, na kraju, mi moramo reći šta je to željeni rezultat."
Mogu li ovi lijekovi jednog dana imati veću ulogu u dermatologiji?
Jedan od pravaca koji se istražuju jeste potencijalni utjecaj ovih lijekova na upalne bolesti kože. Jovović je posebno govorila o prvim istraživanjima vezanim za psorijazu, uz naglasak da još nema dovoljno velikih studija za konačne zaključke.
"Ono što sam ja čitala i što mene zanima jeste šta se dešava sa nekim kožnim bolestima. Mi znamo da korištenjem ovih lijekova dolazi do smanjenja medijatora upale. Tako da su rađena istraživanja, recimo kod psorijaze, gdje je dokazano u manjim randomiziranim studijama – to moramo naglasiti, znači nemamo velike multicentrične studije gdje imamo veliki broj uzoraka, što nam je potrebno da kažemo definitivno da je to tako – gdje se primijetilo da su pacijenti koji su koristili ove lijekove, a paralelno imali dijabetes i tako dalje, imali bolje rezultate na standardnu terapiju psorijaze od pacijenata koji nisu koristili ovaj lijek."
"Još jedna interesantna stvar jeste kada su radili biopsiju psorijatične promjene, našli su GLP, upravo ove receptore, u četiri od pet tih psorijatičnih plakova, gdje postoje pitanja eventualnog djelovanja ovog lijeka, da bi možda mogao pomoći kod psorijaze. Naravno, upravo ono što sam rekla, sve inflamatorne bolesti, upalne bolesti kože, dolazi do lučenja medijatora upale, inflamatornih citokina, a ovaj lijek posredno smanjuje tu inflamaciju i samim tim doprinosi da rezultati dermatološke terapije budu bolji uz ovaj lijek."
Ipak, naglasila je da se ti lijekovi na osnovu takvih rezultata ne mogu smatrati terapijom za dermatološke bolesti.
"To ne znači da se ovaj lijek može koristiti, niti je on potvrđen za liječenje psorijaze i hidradenitis suppurative, akni, ali postoje naznake da kod pacijenata koji imaju dodatne komorbiditete, prekomjernu težinu, pa su i to jedan od razloga dodatnog pogoršanja osnovne bolesti, uz ovaj lijek imaju bolje rezultate. Ali prave rezultate ćemo tek dobiti kad budemo imali prave velike kliničke studije, jer ja opet moram, izvinjavam se, reći da se medicina zasniva na dokazima, ne na mišljenju i ne na špekulacijama. Mi primijetimo da bi nešto moglo imati vezu, ali to moramo i dokazati."
Estetski trendovi se ipak mijenjaju
Na kraju razgovora Jovović je govorila i o pozitivnoj promjeni koju primjećuje u dermatološkoj praksi – sve manjoj potražnji za prenaglašenim estetskim korekcijama.
"Ja moram reći nešto što mi je jako drago, da se u posljednje dvije godine stvari lagano mijenjaju. Taj longevity pristup kompletnom tijelu kao cjelini ipak dolazi do izražaja. Ovdje ulete ovi neki momenti, ali, govoreći sad iz dermatološke perspektive, sve manje se traži predimenzionirano lice, previše hijaluronskih filera. Sada jako puno ljudi dolazi radi preventivnih tretmana, adekvatnog savjetovanja u njezi kože. Traže se tretmani koji će omogućiti našoj koži, našem tijelu da se samo oporavlja, da joj se omogući ta jedna vitalnost, a ne promjena izgleda."
Govoreći o pritisku društvenih mreža i holivudskih trendova da žene moraju izgledati vječno mlado, Jovović je kao primjer drugačijeg odnosa prema starenju izdvojila Monicu Bellucci.
"Pokazuju da može i drugačije, ali mi kao nekako iskusniji moramo ne dopustiti da jedan medijski aspekt s nekih društvenih mreža, koji zna odvesti u nekom pogrešnom smjeru, holivudski trendovi, nametanja da žena mora biti vječno mlada. Ja se tu najviše divim Monici Bellucci koja kaže: 'Ja starim dostojanstveno', i opet izgleda fantastično. Da je, u principu, to nešto što mi moramo objasniti ljudima, da godine zaista jesu samo broj i da vi, ukoliko izgledate dobro u svojim godinama, dobro se osjećate, vitalni ste, možete živjeti zdravo, niste bolesni, ne čekate terapiju na nekoj listi, nažalost... Treba da budete sretni što je to vaš jedini problem i da uživate u svom životu."
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare