Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako bi do 2050. godine 10 miliona ljudi moglo umrijeti, jer se neće imati čime liječiti. Upotreba antibitotika raste kako u Europi i svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. BiH je i dalje u europskom vrhu po količini antibiotika koje građani uzimaju na svoju ruku. O odgovornoj upotrebi antibiotika za Novi dan je govorila dr. Maja Ostojić, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije, smatra Ostojić, nisu nerealna, dodavši da postoji još jedna prognoza iste organizacije prema kojoj bi smrtnost uzrokovana rezistentnim mikroorganizmima mogla biti veća od one koju uzrokuje rak.

Podsjetila je i na podatke iz predpandemijske 2019. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila čak 5 miliona slučajeva bolesti uzrokovanih upravo rezistentnim mikroorganizmima.

Ko je kriv?

“Svi smo pomalo krivi, od liječnika koji od straha ili opreza propisuju lako antibiotik, iako svjesni da ne bi trebali. U pandemiji koronavirusa je to bilo katastrofa, bile su poharane ljekarne, pacijenti pokupovali sve što se imalo kupiti, od rukavica, maski alkohola, paracetamola do antibiotika. Antibiotik azitromicin je planuo da ga nije bilo kupiti. Liječnici su se suočili s novom bolešću, nisu znali šta ih čeka, znali su da se radi o virusu, ali ipak su davali unaprijed antibiotik ako se nešto desi, što apsolutno nije bilo potrebno”, podvukla je Ostojić.

A koliko nas je upravo period pandemije koronavirusa unazadio u smislu prekomjernog korištenja antibiotika? Ostojić opet navodi primjer antibiotika azitromicina, koji je bio izuzetno dobar lijek, ali u postpandemijskom periodu mnogo bakterija je postalo rezistentno na njega, jer se nekontrolirano uzimao.

Također, ističe, tu je i poznati antibiotik pembritin, kojeg su pacijenti uzimali “na svoju ruku”.

O svijesti upotrebe antibiotika kod stanovništva navodi primjer koji dosljedno ilustruje navike kod većine.

“U Zavodu za javno zdravstvo svake godine se organizira edukativna radionica o racionalnoj upotrebi antibiotika, pa svake godine imamo druge učesnike, jedne godine studenti Medicinskog fakulteta u Mostaru su proveli anketu među slučajnim prolaznicima – njih 500, s 15-ak pitanja u vezi s upotrebom antibiotika. Jedno od pitanja je bilo: Kako ste došli do antibiotika? iIbilo je ljudi koji su rekli: Ostalo mi od prošli put. Vrlo je niska svijest o racionalnoj upotrebi antibiotika i potrebno je kontinuirano vršiti eduakciju”, naglasila je Ostojić.

Zloupotreba antibiotika ‘mogla bi odnijeti 40 miliona života’ narednih 25 godina

U ciju podizanja svijesti kod upotrebe antibiotika pojasnila je:

“Virusi se ne liječe antibioticima, antibiotici isključivo liječe bakterijske infekcije. Kako su u korisni za liječenje bakterijskih infekcija toliko su beskorisni za virusne infekcije. Za viruse je najbolje cjepivo, jer sprječava i pojavu antimikrobne rezistencije, npr. kod velikog kašlja koji se vratio uzročnik je bakterija protiv koje postoji cjepivo, međutim ako se osoba ne cijepi dobit će antibiotik koji će vršiti pritisak na bakterije i dobićemo rezistenciju. Primjer je i covid ili gripa – ako se ne cijepimo i dobijemo gripu, onda će doktor da bi spriječili  bakterijske superinfekcije dati i antibiotik. Postoji mogućnost superinfekcije bakterijom i normalno je dati antibiotik, ali ako se cijepimo nećemo dobiti nijedno”.

Upozorila je na još jednu čestu pojavu, a to su slučajevi kada pacijenti ne uzimaju antibiotike onako kako im je doktor propisao.

“Nisam sretala one koji odbiju (antibiotik), obično uzmu ili uzimaju dok im ne bude bolje, što je pogrešno, Prva dva-tri dana nema nikakvog efekta, uzima se u tačno određenim razdobljima i tačan broj dana. Antibiotik se mora do kraja uzeti da bi se riješila infekcija, sve ostalo je pogrešno. Nisu dobre ni veće ni snižene doze”, rekla je Ostojić.

Kako se zaštititi od norovirusa, Covida, gripe i RSV-a tokom zime

U kojem periodu se mogu antibiotici ponovo uzimati?

“Nije dobro često, i nema određeni period. Naprimjer, za azitormicin se govorilo da se ne uzima u u sljedećih pola godine, ne samo njega nego bilo koji drugi antibiotik, da se malo odmori jetra. Kroz nju prolaze svi lijekovi i dobro bi bilo odmoriti”, dodala je.

Kako uzimati probiotike?

“To su dobre bakterije, koje štite kožu i sluznice od patogenih bakterija. Antibiotik ne zna koje su dobre on ih uništava sve”, pojasnila je.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje