Otprilike milijardu mladih ljudi u svijetu je u opasnosti od gubitka sluha u poznijim godinama zbog slušanja preglasne muzike preko slušalica ili zbog boravka u prostorima ili na koncertima sa preglasnom muzikom, pokazali su podaci koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija na osnovu više istraživanja.

SZO je pozvala mlade da obrate više pažnje na svoje navike slušanja glasne muzike, a vlade i proizvođače da preduzmu više kako bi se zaštitio zdravi sluh pojedinaca.

Analiza, objavljena u časopisu BMJ Global Health, proučila je podatke iz 33 naučne studije objavljene na engleskom, španskom, francuskom i ruskom jeziku u posljednje dvije decenije. Istraživanjem je obuhvaćeno više od 19.000 učesnika starosti od 12 do 34 godine.

Ustanovljeno je da je 24 odsto mladih ljudi izloženo preglasnoj muzici iz slušalica uređaja poput pametnih telefona.

Utvrđeno je i da ih je 48 odsto bilo izloženo nezdravim nivoima buke na mjestima poput noćnih klubova ili koncerata.

Kombinacijom dostupnih podataka je procijenjeno da bi između 670.000 i 1,35 milijardi mladih ljudi moglo biti u opasnosti od gubitka sluha u kasnijem životnom dobu.

Raspon je tako širok djelimično i zbog toga što su neki mladi ljudi izloženi riziku zbog oba faktora, rekla je Loren Dillard, audiolog na Medicinskom univerzitetu Južne Karoline i voditeljka studije.

Dillard je za AFP rekla da je najbolji način da se rizik od gubitka sluha zbog preglasne muzike iz slušalica umanji tako što će se glasnoća smanjiti, a vrijeme slušanja muzike skratiti.

Ali, priznaje da “ljudi, nažalost, zaista vole da slušati jako glasnu muziku“.

Posljedice u starosti

Dillard savjetuje da korisnici slušalica upotrijebe podešavanja ili aplikacije na pametnim telefonima koje im omogućavaju praćenje nivoa zvuka.

U glasnim okruženjima posebne slušalice bi mogle da doprinesu da se izbjegne “pojačavanje muzike i smanjivanje pozadinske buke“, predložila je.

Savjetuje nošenje čepića za uši na prebučnim mjestima, odnosno događajima poput koncerata ili u noćnim klubovima.

“Verovatno je vrlo zabavno biti ispred zvučnika, ali za dugoročno zdravlje to ni u kom slučaju nije dobra zamisao“, rekla je.

“Izloženost glasnoj muzici tokom cijelog života kumulativno djeluje na sluh, a jednoga dana kada navršite na primjer 67 godina, mogli biste da platite danak“, rekla je.

Naučnica je pozvala vlade da se pridržavaju smjernica SZO o sigurnom slušanju muzike, poput nadzora i ograničenja nivoa buke u određenim prostorima.

Istovremeno je pozvala i kompanije koje proizvode uređaje poput pametnih telefona da upozore korisnike na preveliku glasnoću zvuka i da u proces uključe roditelje, koji će ograničiti izloženost djece preglasnoj muzici.

Istraživanje je ograničeno, jer obuhvata različite metodologije provjere glasnoće zvuka u sklopu različitih studija, a uz to, nijedno nije sprovedeno u nekoj od zemalja sa niskim prihodima.

Stephen Stansfeld, stručnjak za proučavanje uticaja buke na zdravlje sa londonskog univerziteta Queen Mary, koji nije učestvovao u studiji, rekao je da ona pokazuje da je “mogućnost težeg gubitka sluha u cijeloj populaciji vrlo velika“.

Po podacima SZO, više od 430 miliona ljudi, a to je više od pet posto svjetske populacije, trenutno pati od gubitka sluha, što ih onesposobljava u obavljanju svakodnevnih poslova. Agencija UN procjenjuje da će taj broj do 2050. porasti na 700 miliona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad