Pazusi su vlažan i topao dom za mnoge bakterije koje uzrokuju neugodne mirise. Međutim, također smo vidjeli pojavu takozvanih dezodoransa za “cijelo tijelo” – unatoč činjenici da na mnogim mjestima na tijelu znoj vjerojatno neće dovesti do neugodnog mirisa.
Ako malo bolje pogledamo dezodoranse na policama drogerija, ubrzo postaje jasno da mnogi sadrže i antiperspirant. Iako obje vrste proizvoda mogu pomoći u smanjenju neugodnog tjelesnog mirisa (iako je imati miris savršeno normalna stvar), oni djeluju na drugačije načine.
Što je dezodorans, a što antiperspirant?
Dezodorans ne zaustavlja znojenje – umjesto toga, njegova je uloga neutralizirati bakterije koje uzrokuju neugodne mirise na koži ili u najmanju ruku maskirati mirise koje one stvaraju. Ali kako ovo funkcionira?
Neki od dijelova tijela za koje bismo mogli smatrati da su najskloniji neugodnom mirisusadrže apokrine žlijezde, jednu od tri vrste žlijezda znojnica koje se aktiviraju tijekom puberteta. Suprotno uvriježenom mišljenju, znoj proizveden iz ovih žlijezda je zapravo bez mirisa, ali sadrži masti i proteine.
Bakterije na koži te masnoće i proteine vide kao ukusne zalogaje, za što nam zahvaljuju tako što ih metaboliziraju u nusproizvode obično neugodnog mirisa. Dezodoransi pomažu spriječiti to jer sadrže sastojke koji ili neutraliziraju spojeve ili izravno ubijaju bakterije.
Za razliku od dezodoransa, antiperspiranti su dizajnirani da smanje ili privremeno zaustave znojenje. Sadrže spojeve na bazi aluminija koji, kada se nanose na kožu, stvaraju čep poput gela preko pora. To sprječava izlazak znoja, iako se gel s vremenom razgrađuje – zato antiperspirante morate ponovno nanijeti ako se želite i dalje ne znojiti.
Iako se antiperspiranti mogu nanositi sami, često se koriste u kombinaciji s dezodoransom. Takvi se proizvodi lako pronalaze u trgovinama, no jači antiperspiranti mogu se nabaviti i u slobodnoj prodaji ili na recept.
Učinkovitost
Odmah treba reći da učinkovitost dezodoransa i antiperspiranta ovisi o pojedincu i proizvodu o kojem se radi. Neki se ljudi znoje više od drugih, a bakterije unutar mikrobioma naše kože također se mogu razlikovati od osobe do osobe.
Potonje je ono što može promijeniti učinkovitost dezodoransa – različite bakterije znače da ono što sprječava miris kod jedne osobe neće ga nužno spriječiti kod druge. Povrh toga, budući da dezodorans ne sprječava znojenje, može biti toliko učinkovit samo u blokiranju mirisa jer se ne bavi ključnim aspektom onoga što ih uzrokuje, prenosi IFL Science.
Antiperspiranti će također varirati u učinkovitosti ovisno o osobi, jačini proizvoda koji se koristi i kada se koristi. Za nekoga s hiperhidrozom, stanjem koje karakterizira pretjerano znojenje, liječenje može uključivati antiperspirante na recept, koji obično sadrže veću koncentraciju spojeva na bazi aluminija od drogerijskih proizvoda. Antiperspiranti također bolje djeluju ako se nanose noću, jer se tada manje znojimo, pa je vjerojatnije da će se proizvod apsorbirati.
“Vaše ruke, lice, noge, trbuh… ne mirišu”, rekla je dr. Mona A. Gohara, certificirana dermatologinja i izvanredna klinička profesorica dermatologije na Medicinskom fakultetu Yale, za Allure. A ako počnu mirisati i smeta vam, preporuča se posjetiti dermatologa.
Rizik
Općenito je kružila ideja da dezodoransi i antiperspiranti uzrokuju ili povećavaju rizik od razvoja raka. Ova je ideja započela još 1990-ih kada je jedna email prijevara sugerirala da antiperspiranti dovode do raka dojke, nakon čega su uslijedile sugestije da je za to odgovoran aluminij apsorbiran u kožu.
Međutim, nema čvrstih dokaza koji podupiru takve prijedloge. “Upijanje aluminija kožom još nije u potpunosti razjašnjeno,” rekla je certificirana dermatologinja dr. Amanda Doyle za CNN Health, “ali kancerogenost aluminija nije dokazana.”
To bi se moglo činiti zbunjujućim s obzirom na to da su vam, ako ste ikada bili na mamografiji, rekli da ne koristite dezodorans – ali to nije zato što ima bilo kakve veze s rakom dojke ili bilo kojim drugim štetnim stanjem. To je zato što se dezodorans može pojaviti na mamografiji i utjecati na rezultate.
Iako nisu povezani s rakom, dezodorans ili antiperspirant ipak mogu uzrokovati neke probleme malom broju ljudi.
“Neki ljudi imaju alergijske reakcije na dezodoranse ili antiperspirante”, dr. Benjamin Chan, liječnik u Penn Family Medicine Phoenixvill. Istraživanja pokazuju da bi to mogli uzrokovati sastojci kao što su propilen glikol (kemikalija koja dezodoransu u sticku daje oblik), eterična ulja, biološki aditivi, parabeni, vitamin E i lanolin.”
Osobama s određenim kožnim oboljenjima liječnici mogu dodatno savjetovati da izbjegavaju određene sastojke. Za bilo koga, ako se reakcija ipak dogodi, najbolje je posjetiti liječnika kako bi otkrio što ju uzrokuje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!