Protein je esencijalni mikronutrijent koji je potreban ljudskom tijelu za izgradnju mišićne mase i razvoj. Osim toga, protein je neophodan za nekoliko tjelesnih funkcija poput regeneracije i popravka stanica.

Protein je vitalni nutrijent koji igra ključnu ulogu u mnogim procesima u našem tijelu. Njegova važnost nadilazi samo razvoj mišića, uključujući podršku imunološkom sustavu, popravak tkiva, regulaciju raspoloženja itd. Proteini se sastoje od kombinacije nekoliko aminokiselina. Naše tijelo treba 20 aminokiselina od kojih 11 naše tijelo sintetizira, ali preostalih 9 ne i stoga ih je potrebno unositi putem prehrane, prenosi Times of India.

Proteini kada se ne jedu u dovoljnim količinama mogu dovesti do promjena u nekoliko tjelesnih funkcija.

Proteini mišićne mase: To su gradivni blokovi naših mišića. Istraživači preporučuju 0,8 g/kg/dan i odražavaju minimalnu količinu prehrambenih proteina potrebnih za zadovoljenje potreba za aminokiselinama i za sprječavanje gubitka mišićne mase. Kada nema dovoljnog unosa proteina, tijelo može pribjeći razgradnji postojeće mišićne mase kako bi dobilo dovoljno proteina. Ovaj proces može dovesti do gubitka mišića, slabosti i ukupnog smanjenja mišićne mase.

Oslabljeni imunološki sustav: Snažan imunološki sustav vrlo je važan za obranu tijela od infekcija i bolesti. Oni igraju ključnu ulogu u proizvodnji antitijela i drugih komponenti imunološkog sustava. Nedovoljan unos proteina ugrožava sposobnost tijela da proizvede dovoljnu količinu proteina, čineći pojedince osjetljivijima na alergije i infekcije.

Zacjeljivanje rana: Proteini su sastavni dio procesa popravljanja i regeneracije tkiva, kolagen, strukturni protein, bitan je za stvaranje novih stanica i zacjeljivanje rana. Protein smanjuje upalni odgovor u našem tijelu. Manjak proteina može spriječiti ovaj proces što dovodi do odgođenog zacjeljivanja rana i povećava osjetljivost na infekcije.

Umor i slabost: Neadekvatan unos proteina utječe na mišiće odgovorne za naše držanje i kretanje. Tijekom razdoblja zbog nedostatka proteina gubimo mišićnu masu što zauzvrat smanjuje snagu, otežava održavanje ravnoteže i usporava metabolizam. Važan dio naše krvi koji se naziva hemoglobin sastoji se od proteina, hem je željezni dio, a globin je proteinski dio. Manjak proteina također može dovesti do nedostatka hemoglobina i tako pridonijeti umoru i anemiji.

Problemi s kosom, kožom i noktima: Proteini su neophodni za zdravlje i vitalnost kose, kože i noktiju. Kolagen, elastin i keratin, 3 vrste strukturnih proteina obiluju ovim tkivima što pridonosi snazi, elastičnosti i ukupnom integritetu. Stoga moramo unositi dovoljnu količinu bjelančevina te određene vitamine i minerale koji će pospješiti taj proces.

Promjene raspoloženja: Aminokiseline, građevni blokovi proteina, pridonose sintezi različitih neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje, naime serotonin, dopamin i norepinefrin tri su neurotransmitera na koje utječe unos proteina. Nedostatak proteina može dovesti do neravnoteže u sintezi ovih neurotransmitera što rezultira promjenama raspoloženja, razdražljivošću i razvojem raznih psihičkih poremećaja.

Hormonska neravnoteža: Hrana bogata proteinima važna je za hormonalnu ravnotežu jer tijelu osigurava gradivne elemente potrebne za stvaranje hormona koji reguliraju različite fiziološke procese uključujući metabolizam, rast i reproduktivno zdravlje. Nedovoljan unos proteina može poremetiti hormonalnu ravnotežu, potencijalno utjecati na menstrualni ciklus kod žena, reproduktivno zdravlje oba spola i cjelokupnu metaboličku funkciju.

Upravljanje tjelesnom težinom i razinom šećera: konzumacija proteina usporava apsorpciju glukoze u krvotok, što zauzvrat sprječava skok šećera i na taj način regulira razinu inzulina i sprječava neravnoteže. Hrana bogata proteinima također održava sitost dulje vrijeme što može spriječiti prejedanje i debljanje.

Da zaključimo, posljedice nedovoljnog unosa proteina su dalekosežne i utječu na različite aspekte zdravlja. Za kontrolu ovih učinaka ključno je dati prednost dobro zaokruženoj prehrani koja uključuje različite izvore proteina. Leća, mahunarke, orašasti plodovi, zeleni grašak, kvinoja, sojino mlijeko, zob, chia sjemenke i mliječni proizvodi odličan su izbor za osiguravanje odgovarajućeg i raznolikog unosa proteina.