Žene u BiH napuštaju tržište rada u godinama kada bi trebale napredovati: "Menopauza i dalje tabu tema, poslodavci gube iskusne radnice"

Povodom Svjetskog dana menopauze, koji se obilježava 18. oktobra, Riđić je upozorila da se o zdravstvenim potrebama žena u ovom periodu života nedovoljno govori, posebno u poslovnom okruženju. Istovremeno, riječ je o životnoj fazi koja često nastupa upravo onda kada žene imaju najviše profesionalnog iskustva i kada bi trebale preuzimati vodeće pozicije u kompanijama.

Prema podacima iznesenim tokom razgovora, do 2030. godine približno milijardu žena širom svijeta bit će u menopauzi ili postmenopauzi, dok svake godine oko 47 miliona žena ulazi u menopauzu.

Riđić je naglasila da produženje životnog vijeka i sve duži ostanak žena na tržištu rada zahtijevaju drugačiji pristup njihovom zdravlju i potrebama.

"Svaka peta žena razmišlja o otkazu"

Govoreći o tome zašto menopauza više ne može biti isključivo privatno ili zdravstveno pitanje, Riđić je objasnila da žene u ovom periodu života iza sebe često imaju dvije ili tri decenije profesionalnog iskustva.

Upravo tada, zbog zdravstvenih tegoba i nedostatka razumijevanja u radnom okruženju, dio njih počinje razmišljati o napuštanju posla.

"Ako uzmete da žena ulazi u perimenopauzu i menopauzu, kao što ste rekli, između 40. i 55. godine, odnosno tad otprilike završava taj ciklus. U karijernom smislu, ona je već 20 ili 25, 30 godina na tržištu rada. Ona bi trebalo da je već postigla određene karijerne iskorake, da ima ogromno znanje, iskustvo, da, na primjer, poznaje vaše klijente, da vodi timove, da prepoznaje talente, da je na neki način možda i ambasador vaše kompanije, odnosno glas koji je prepoznat na tržištu. I onda vam ona, uslijed ovih pritisaka, lagano nestaje sa tržišta rada. Globalne projekcije kažu da svaka peta žena u perimenopauzi i menopauzi razmišlja o otkazu", kazala je Riđić.

Naglasila je da simptomi menopauze nisu isti kod svih žena te da ne postoji univerzalno rješenje koje bi odgovaralo svakoj zaposlenici.

Pored valunga i problema sa spavanjem, žene se mogu suočavati s padom koncentracije, poteškoćama u održavanju fokusa i narušenim samopouzdanjem, što može otežati izvršavanje svakodnevnih poslovnih zadataka.

Prema njenim riječima, poslodavci bi zato trebali prepoznati važnost individualnog pristupa i stvaranja radnog okruženja u kojem žene mogu otvoreno govoriti o svojim potrebama, bez straha od stigmatizacije.

Zamjena iskusnog zaposlenika može koštati četiri godišnje plate

Riđić je posebno ukazala na ekonomske posljedice odlaska iskusnih zaposlenica iz kompanija.

Kako je navela, zamjena visokokvalifikovanog stručnjaka, prema projekcijama na koje se pozvala, može koštati čak 400 posto njegove godišnje plate, zavisno od sektora i organizacije poslovanja.

"Ali oko 400% godišnje plate košta da zamijenite jednog visoko profilisanog stručnjaka. S druge strane, vi znate da takvu ženu koja vodi timove, poznaje klijente i koja je na neki način vaš brend unutar kompanije, vi ne možete zamijeniti za mjesec dana", istakla je.

Upravo zbog toga, smatra da ulaganje u zdravlje zaposlenica nije samo pitanje društvene odgovornosti nego i dugoročne poslovne održivosti.

"Dakle, možemo govoriti o profitu, možemo govoriti o tome da čuvamo ljudski kapital i da ne želimo da nam žena u najproduktivnijoj dobi zapravo ostane ona koja možda prima neke socijalne benefite i na neki način je stigmatizovana zbog najnormalnije životne faze koja se zove menopauza", poručila je.

U Srbiji svaka deseta žena odbila unapređenje, svaka petnaesta dala otkaz

Iako Bosna i Hercegovina još nema vlastito istraživanje o utjecaju menopauze na radni status žena, Riđić je predstavila rezultate istraživanja provedenih u susjednim zemljama.

Istraživanje koje je prošle godine provedeno u Srbiji, a kojim je obuhvaćeno približno 1.600 žena, pokazalo je da svaka treća ispitanica menopauzu smatra tabu temom na radnom mjestu.

Svaka osma razmišljala je o napuštanju posla, svaka deseta odbila je unapređenje, dok je svaka petnaesta dala otkaz. Istovremeno, svaka druga ispitanica smatra da njen poslodavac ne shvata menopauzu ozbiljno.

"Znači, uopšte se o tome ne priča, niti se može tražiti prava podrška ako je to pitanje koje će biti na neki način ismijano, koje će staviti etiketu na ženu ili koje će doprinijeti da više tim ne računa na nju, jer zaboga, ona se bavi nekim svojim izazovima i ženskim zdravljem", objasnila je Riđić.

Slični rezultati zabilježeni su i u Hrvatskoj, gdje je, prema istraživanju koje je predstavila, 80 posto ispitanica navelo da je menopauza značajno utjecala na njihovu sposobnost izvršavanja radnih zadataka.

Svaka druga žena u tom istraživanju izjavila je da na njenom radnom mjestu ne postoje mjere podrške.

Riđić je upozorila da se menopauza ne može posmatrati izolovano od drugih izazova s kojima se žene suočavaju tokom profesionalnog života, uključujući pitanja trudnoće, vantjelesne oplodnje, onkoloških oboljenja i različitih oblika nasilja i uznemiravanja.

Od fleksibilnog radnog vremena do zdravstvenih pregleda: Šta rade evropske zemlje?

Govoreći o dobrim praksama, Riđić je izdvojila nekoliko evropskih zemalja koje su počele razvijati konkretne mjere podrške ženama u menopauzi.

U Irskoj su, kako je navela, pokrenute inicijative usmjerene na edukaciju poslodavaca, fleksibilnije radne uslove i uključivanje pitanja menopauze u redovne zdravstvene preglede zaposlenica.

Edukacije nisu bile namijenjene samo ženama nego i rukovodiocima, uključujući muškarce na nadređenim pozicijama, kako bi mogli bolje razumjeti potrebe svojih zaposlenica.

Prema podacima koje je iznijela, Danska je uložila više od 20 miliona eura u centar za istraživanje reproduktivnog zdravlja, prepoznajući i značajne ekonomske gubitke povezane s odlaskom žena s tržišta rada.

Kao primjer navela je i Veliku Britaniju, gdje se razvijaju mjere koje bi veće poslodavce potaknule da izvještavaju o podršci zaposlenicama koje prolaze kroz menopauzu.

"Ovdje je formulacija vrlo zanimljiva. Dakle, nisu rekli vi morate to i to, jer je jako teško odrediti šta bi određenoj grupi, određenoj kompaniji, određenoj, hajmo reći, grupi žena u menopauzi baš konkretno trebalo. Jer, kao što sam rekla, svaka od njih ima svoje izazove", objasnila je.

Posebno je izdvojila Švedsku, koja je pitanje menopauze snažnije povezala s primarnom zdravstvenom zaštitom.

Spomenula je i primjer jedne manje švedske zajednice u kojoj su organizovane edukacije, javne kampanje i aktivnosti usmjerene na međugeneracijsku solidarnost, s ciljem boljeg razumijevanja menopauze i njenih posljedica.

U BiH zaposlenost žena pada sa 63 na 23 posto

Jedan od najupečatljivijih dijelova razgovora odnosio se na podatke o zaposlenosti žena u Bosni i Hercegovini.

Pozivajući se na Anketu o radnoj snazi za 2025. godinu, Riđić je navela da stopa zaposlenosti žena značajno opada s godinama.

Prema podacima koje je predstavila, među ženama u dobi od 40 do 44 godine zaposleno je 63 posto, dok taj udio u dobnoj grupi od 50 do 54 godine pada na 46 posto.

Kod žena u dobi od 60 do 64 godine zaposlenost iznosi svega 23 posto.

"Sad, drugim riječima, da pojednostavimo. U 20-ak godina koje obilježavaju taj period od 40 do 64 godine, sa tržišta rada nestane gotovo dvije trećine zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini. Ne tvrdimo da menopauza je jedini faktor, da direktno utiče na ove brojke, ali tvrdimo da postoje načini, politike i, rekla bih, mjere koje direktno adresiraju ove izazove, omogućavaju ženama da ostanu duže na tržištu rada, da vode pravilno računa o svom reproduktivnom zdravlju, da budu, naravno, produktivnije", naglasila je.

Riđić je pritom jasno istakla da se smanjenje zaposlenosti ne može pripisati isključivo menopauzi, ali da je neophodno istražiti sve faktore koji doprinose povlačenju žena s tržišta rada.

Posebno je ukazala na činjenicu da poslodavci u BiH sve češće govore o nedostatku radne snage, dok istovremeno značajan broj žena ostaje ekonomski neaktivan.

"Nemojte zaboraviti da se kod nas stalno poslodavci bave tim pitanjem kako naći novu radnu snagu. S druge strane, Populacioni fond je radio projekcije 2022. godine, mislim, gdje smo shvatili da oko pola miliona žena postoji na tržištu rada koje su ekonomski neaktivne. One nisu nezaposlene, one i ne žele biti zaposlene. Zašto ne žele biti zaposlene, mi još ne znamo te odgovore. Ali znamo da i ova briga o porodici i briga o njenom zdravlju utiče značajno na njihovu odluku da se uopšte vrate na tržište rada i usude da ponovo rade", kazala je.

Više od tri četvrtine srednjih i velikih kompanija nema ženu na rukovodećoj poziciji

Tokom razgovora istaknuti su i rezultati istraživanja prema kojem više od tri četvrtine srednjih i velikih kompanija u Bosni i Hercegovini nema nijednu ženu na rukovodećoj poziciji.

Riđić je podsjetila da Evropska unija kroz svoje politike nastoji povećati zastupljenost žena u upravljačkim strukturama kompanija, ali da je u BiH problem mnogo širi.

Naime, da bi žene mogle doći do najviših upravljačkih pozicija, prethodno moraju imati priliku napredovati kroz srednji i viši menadžment.

"Ono što je pitanje ovdje kod nas, kako da mi ostvarimo kao zemlja koja želi biti dio Evropske unije taj standard kada znamo da u srednjem ili višem srednjem menadžmentu mi skoro pa nemamo žena. A onda, da bismo došli do upravnog odbora, trebamo da prođemo određene korake. Vi ne možete ženu koja možda upravlja timom od pet ljudi staviti u upravni odbor tek tako. Postoji jasna hijerarhija karijerna koja se mora proći da biste vi sjedili na čelu određene kompanije ili u upravnom odboru", kazala je.

Osim zdravstvenih izazova, žene se, prema njenim riječima, suočavaju i s duboko ukorijenjenim društvenim očekivanjima o brizi za porodicu, kućanskim poslovima i profesionalnim ambicijama.

Istakla je da se u pojedinim sredinama i dalje negativno posmatra kada žena zarađuje više od supruga ili zbog posla često putuje.

UNFPA i Women on Board Adria pokrenuli inicijativu za podršku ženama

Kako bi se ovi problemi počeli sistemski rješavati, UNFPA u Bosni i Hercegovini i inicijativa Women on Board Adria započeli su saradnju usmjerenu na zdravlje žena i njihov profesionalni razvoj.

U okviru inicijative okupljeno je deset poslovnih liderica koje će u svojim kompanijama raditi na prepoznavanju potreba zaposlenica i promociji mjera podrške.

Riđić je objasnila da su tokom razgovora s lidericama već prepoznate različite prakse koje su im pomogle u profesionalnom razvoju, od fleksibilnog radnog vremena i dodatnih edukacija do inicijativa za unapređenje zdravlja žena u lokalnim zajednicama.

"Onda smo zapravo kroz razgovor sa lidericama koje su okupljene oko Women on Board inicijative probali da vidimo koje su to inicijative koje su one na svojoj koži osjetile, da su imale smisla, da su njima konkretno pomogle da naprave određeni iskorak. Kod nekih je to fleksibilno radno vrijeme, kod nekih je to određeni trening ili određen prostor za profesionalno usavršavanje", kazala je.

Naglasila je da se podrška ženama ne smije ograničiti samo na menopauzu, nego mora obuhvatiti i druge životne faze i zdravstvene izazove.

"Jer jako je teško graditi karijeru i biti ambiciozan ako vam suštinski vaše fizičko i mentalno zdravlje je narušeno", poručila je.

Prvo istraživanje o menopauzi i radu u BiH: Šta će se ispitivati?

Jedan od narednih koraka bit će provođenje istraživanja o utjecaju menopauze na položaj žena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.

Riđić je najavila da UNFPA radi na metodologiji istraživanja u saradnji s profesoricom Vanessom Beck, koja se akademski bavi pitanjima menopauze i radnih prava.

Cilj je utvrditi s kakvim se zdravstvenim i profesionalnim izazovima žene suočavaju, kakvu podršku očekuju od poslodavaca te koje bi mjere mogle doprinijeti njihovom dužem ostanku na tržištu rada.

Istraživanjem bi trebale biti obuhvaćene i zaposlene i nezaposlene žene, a nakon Bosne i Hercegovine postoji mogućnost da bude prošireno i na zemlje Zapadnog Balkana.

"Pokušavamo zapravo da nađemo prava pitanja koja će pomoći i nama kao Populacionom fondu da zagovaramo zajedno sa različitim vladama i različitim institucijama kako adresirati ovo pitanje, shvatajući da ne postoji univerzalni recept koji će da vrlo jednom rečenicom ili nekim pozakonskim aktom adresira sve izazove u kontekstu menopauze", objasnila je Riđić.

Osim istraživanja, planirana je i izrada praktičnog vodiča za poslodavce, koji bi trebao ponuditi preporuke prilagođene različitim sektorima i potrebama zaposlenica.

"Mi ćemo da radimo istraživanje prvo u Bosni i Hercegovini, onda se nadamo i na nivou Zapadnog Balkana gdje ćemo pitati i zaposlene i nezaposlene žene. Koji su njihovi izazovi, koje su njihove potrebe, koji su njihovi simptomi koje treba adresirati, jer bi se iznenadili da nekad zaista simptom ne može na prvu biti prepoznat", rekla je.

Nakon završetka istraživanja, UNFPA planira razgovore sa zakonodavcima i poslodavcima o mjerama koje bi mogle biti uvedene u radna okruženja.

"Kada završimo istraživanje, kao što sam rekla, onda ćemo pričati i sa zakonodavcima, ali i sa poslodavcima. Koje su to dobre prakse koje već sutra mogu početi da funkcionišu u njihovim kompanijama. I onda se nadamo da će i poslodavci, ali i zaposlene žene vidjeti ogromnu vrijednost u tome", zaključila je Marina Riđić u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad