Upozorenje ljekara: Hladnoća može pokrenuti srčani udar – evo zašto

"Kada je vani jako hladno, krvni sudovi se stežu i dolazi do dodatnog opterećenja organizma. Ako tome dodamo težu ishranu, manje kretanja i manje unosa vode, dobijemo idealan teren za pogoršanje postojećih bolesti ili razvoj novih", pojašnjava doktorica.

Posebno su ugroženi stariji, hronični bolesnici, ali i osobe koje smatraju da su zdrave.

"U riziku su i oni s blago povišenim pritiskom, ranijim aritmijama, povišenim masnoćama ili šećerom u krvi. Hladnoća je dodatni stres koji organizam teško kompenzuje", naglašava ona.

Jedan od najčešćih okidača zimskih srčanih problema je fizički napor na hladnoći, naročito čišćenje snijega.

"Ljudi izlaze nezagrijani, u žurbi, i odmah se izlažu teškom fizičkom radu. Čišćenje snijega i lomljenje leda ozbiljno opterećuju srce, posebno kod osoba starijih od 60 godina", upozorava Ćorović-Kuburović.

Govoreći o simptomima srčanog udara, ističe da ih zima često "maskira".

"Ne postoji 'zimski umor'. Umor, gušenje, preznojavanje, bol u grudima, ruci, vilici ili između lopatica – to su signali srca. Zimi se ti simptomi često pogrešno pripisuju gripi ili prehladi", kaže ona.

Posebno alarmantnim simptomima smatra nagli zamor i osjećaj gušenja.

"Ako ne možete izgovoriti jednu dužu rečenicu bez prekidanja daha – to je znak da nešto nije u redu i da se morate javiti ljekaru", upozorava.

Kod žena su simptomi često tiši i nejasniji.

"Žene umor često pripisuju obavezama, praznicima, kućnim poslovima. Međutim, hronični umor i nemogućnost obavljanja aktivnosti koje su ranije bile lake nisu normalni – to su poruke srca", ističe doktorica.

Zimi je, dodaje, normalno da krvni pritisak raste, ali kod osoba s postojećim rizikom to može biti opasno.

"Hladnoća sužava krvne sudove. Kod zdravih osoba pritisak blago poraste, ali kod onih koji imaju problem adaptacije, vrijednosti mogu otići znatno više", objašnjava.

Posebno upozorava na mitove poput konzumiranja alkohola radi "zagrijavanja".

"Alkohol samo prividno zagrijava. U stvarnosti dehidrira organizam i zgušnjava krv, što povećava rizik od infarkta", kaže.

Ni zimi se ne smije zanemariti unos vode.

"Minimalno 30 ml vode po kilogramu tjelesne mase dnevno. Zimi jedemo težu hranu i organizmu je voda jednako potrebna kao i ljeti", naglašava.

Govoreći o hladnim rukama i stopalima, ističe da problem nastaje kada se ekstremiteti ne mogu brzo zagrijati ili mijenjaju boju.

"Ako se javljaju plavičasta boja, razlika u temperaturi između ekstremiteta ili trnci pri hodu – to je razlog za pregled", kaže.

Kao jednostavnu poruku za zimu, dr. Ćorović-Kuburović ističe:

"Ne žuri. Zima ne traži tempo, zima traži plan."

Na kraju se osvrnula i na sve popularnije vitaminske infuzije.

"Vitaminske infuzije nisu za svakoga. Moraju biti personalizirane, indicirane i davane isključivo od strane iskusnog ljekara. Jedna infuzija za sve – to ne postoji", zaključila je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad