Zobene pahuljice sadrže mnogo vlakana. To ima blagotvoran učinak na crijevnu mikrofloru, ali ne koristi svima. Biotehnolog Dimitrij Bistrov otkrio je za koga je opasno jesti zobene pahuljice.

“Osobe sa sindromom iritabilnog crijeva ili drugim gastrointestinalnim tegobama trebale bi biti oprezne te postupno uvoditi zobenu kašu u svoju prehranu”, izjavio je.

Fitinska kiselina, koja se nalazi u zobenim pahuljicama, može ometati apsorpciju kalcija, magnezija, željeza i cinka. Kod osoba s neuravnoteženom prehranom, to dovodi do nedostatka važnih mikroelemenata.

Kod nekih, zobena kaša može izazvati pojedinačne alergijske reakcije: osip na koži, svrbež, oticanje, čak i anafilaktički šok u posebno teškim slučajevima.

Istraživači su nedavno proučavali kako konzumacija zobi može utjecati na razinu inzulina, gubitak težine i smanjenje rizika od dijabetesa. Prema rezultatima studije, jedenje zobi smatra se korisnim oblikom prehrambene intervencije, posebno kod osoba koje imaju loše kontroliran dijabetes tipa 2.

“Beta-glukan, topivo vlakno prisutno u zobi, može pomoći u smanjenju razine glukoze i kolesterola”, zaključili su istraživači. Ipak, osobama s dijabetesom i drugim metaboličkim poremećajima savjetuje se da prate količinu zobene kaše koju konzumiraju.