Iz Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine potvrđeno je da je godišnji nivo inflacije u ovom bh. entitetu za mart niži od onog februarskog. Sličan scenarij predviđa se i za naredni mjesec. Kako će se trend odražavati u praksi, odnosno šta će to značiti za cijene proizvoda, naročito osnovnih životnih namirnica, koje ne prestaju rasti? Odgovore smo potražili u razgovoru sa Farukom Hadžićem, makroekonomskim analitičarom i univerzitetskim profesorom.

Hadžić je još prošlog mjeseca istaknuo očekivanje da će godišnji nivo inflacije u martu, a posebno u aprilu biti napokon niži, a što je u konačnici i potvrđeno iz Federalnog zavoda za statistiku.

U februaru je godišnji nivo inflacije u ovom entitetu iznosio 13 posto, u martu je spao na 10,2, dok će, prema očekivanju Hadžića, ova brojka za april spasti ispod 10 posto.

Ohrabrujući podaci, ali…

No, jesu li ovo nužno dobre vijesti za građane? Kakve brojke će nastaviti zaticati na policama u trgovinama?

“Ipak, bez obzira na godišnji niži nivo inflacije, cijene hrane su nastavile rasti, što sam također najavio početkom godine, za razliku od nekih kolega ekonomista, koji su prognozirali značajan pad cijene hrane već od početka ove godine. Cijene hrane su nastavile rasti i u martu kod nas u Bosni i Hercegovini, ali sporije u odnosu na prethodni period, što pokazuju i podaci u odnosu na bazni period. U konačnici, ovi podaci su ohrabrujući obzirom da cijene sporije rastu, ali isto tako pokazuju da je inflacija i dalje tu i da će se još zadržati tokom ove godine”, odgovara Hadžić.

Hadžić, ujedno, daje odgovor i na ono što građane mahom ponajviše zanima – može li se, barem u dijelu ponude, očekivati povratak na cijene približne onima kakve su plaćali prije nekoliko godina.

Generalni problem inlacije, pojasnio je, leži upravo u tome da se cijene uglavnom ne vraćaju na prethodni nivo.

“Ovdje treba napraviti razliku od cijena proizvoda koji ekstremno poskupe u kratkom roku zbog određenih tržišnih poremećaja poput suncokretovog ulja, kako je to bio slučaj prije godinu dana. Poslije toga došlo je smanjenja cijene, ali opet na kraju ta cijena je još uvijek daleko od one cijene koja je bila prije par godina”, naveo je.

Cijene nekih drugih proizvoda se neće vraćati na neki prethodni nivo jer smo se mi „prilagodili“ tim višim cijenama. Drugim riječima – tražili smo veće plate.

“Više puta sam navodio primjer frizerskih usluga, peciva u pekarama. Potrebno je samo historijski gledati koliko su te cijene koštale prije 15-ak godina. U istom periodu kako su rasle cijene, rasle su i plate i penzije kako bi se sa tim povećanjem primanja amortizovao udar rasta cijena, što je opet dovelo do pritiska da cijene drugih proizvoda nastave da rastu. Zbog toga je teško očekivati da se cijene vrate na neki prethodni nivo, jer bi to značilo da u isto vrijeme se smanje i cijene i plate i penzije, što je gotovo nemoguće”, zaključuje Hadžić.

Ono što je realnije, dodao je naš sagovornik, jeste da cijene nekih proizvoda se mogu korigovati na niže, ali ne opet na prethodni nivo, uz rast plata i penzija, a time generalnog standarda građana, te da se na taj način amortizuju i ublaže efekti rasta cijena – inflacije.

“Posljedice liječenja inflacije će sada biti dosta teže i bolnije”

Osim što će nastaviti plaćati više cijene nego ranije, bh. građani nastavit će plaćati i indolentnost političara. Uputa od struke nije nedostajalo, volje standardno jeste. Tako je Hadžić nedavno na zvaničnom Facebook nalogu upozorio kako će posljednice liječenja inflacije sada biti dosta teže i bolnije.

Za N1 pojašnjava kako će uskoro biti potrebno izdvojiti dosta više novca za, na primjer, usklađivanje penzija i invalidnina, ili plata radnika u javnom sektoru, nego da se na početku donijele mjere kako se ne bi dopustio tako veliki rast cijena.

Kao primjer navodi akcize na gorivo, za koje je početkom 2022. godine predložio da se privremeno obustavi njihova naplata na šest mjeseci, te je pripremio izmjene zakona.

“Takvu mjeru je trebalo donijeti tačno prije godinu dana kada je cijena goriva dramatično uticala na rast cijena ostalih proizvoda. Da smo tada privremeno ukinuli akcize, manje bismo naplatili 250 miliona KM, ali bismo i dalje imali rekordno naplaćene druge poreze, tako da budžeti ne bi imali negativne posljedice. Ipak, sa takvom mjerom, ne bismo imali ni približno takav rast cijena do kojeg je na kraju došlo, što je uticalo sada na višestruko veće usklađivanje plata i penzija, te generalno izdataka javnog sektora. Dakle, nismo se odrekli na početku 250 miliona KM, kako bismo usporili rast cijena, ali zato sada kao posljedicu jedne takve loše odluke izdvajamo preko milijarde KM više novca. Drugo, rast poreskih prihoda kao posljedica rasta cijena – inflacije, nije iskorišten za rasterećenje poslovanja preduzeća i povećanje plata radnika, tako da su i troškovi rada značajno povećani i tu je napravljena ogromna greška, pogotovo u Fedaraciji BiH. Zbog toga sam najavio da će posljedice biti bolnije i teže, što se sada potvrdilo”, pojasnio nam je.

Dok je pred cijelom državom očito još jedna izazovna godina, ona će naročito “uzbudljiva” biti za građane entiteta RS, kojeg očekuje povrat vrtoglavo visokog stranog duga – problem, koji se neće moći riješiti bez novih zaduženja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad