Muzika i riječi Boba Dylana govore više od ijednog jezika na svijetu.
Kultni američki pjevač i kantautor rođen je 24. maja 1941. u malom gradu Dulutu, u Minesoti. Baba i djeda po ocu izbjegli su pogrom Jevreja u Odesi 1905., dok su baba i djeda sa majčine strane u Sjedinjene Američke Države došli iz Litvanije.
VEZANE VIJESTI
U proteklih pola vijeka Dylan je stvorio oko hiljadu pesama, od kojih su mnoge neizbježne na listi najznačajnih XX vijeka.
Njegova karijera prožeta je šokantnim obrtima i preokretima – od pjesama na protestima 60-ih godina prošlog vijeka, preko psihodelične rok poezije, do intenzivno ličnih i introspektivnih tekstova pjesama koje su oblikovane iz osnova američke kantri i bluz muzike.
Kako je svijet naučio da sluša tekstove pjesama
Uticaj Boba Dylana je uistinu globalan. Na internetu se mogu pronaći liste sa hiljadama obrada njegovih pjesama – od onih na katalonskom jeziku do esperanta, od onih koje pjevaju Islanđani do onih koje pjevaju Kmeri.
“Mislim da je Dylanov najveći uspjeh taj što je naučio muzičare da pišu tekstove i što je naučio čitav svijet da tekstove sluša”, rekao je za RSE Svyatoslav Vakarchuk, muzičar ukrajinskog rok benda Okean Elzy, 2011 godine povodom Dylanovog 70. rođendana.
“Prije njega tekstovi popularnih pjesama bili su samo dodatak lijepoj melodiji, jednostavan set lako pamtljivih riječi. Nakon što se Dylan pojavio, muzičari su počeli da razmišljaju o tome da je moguće da svoje misli prenesu kroz muziku pa čak i da izvode socijalne eksperimente sviranjem gitare ili pjevanjem”.
Kirgiski roker Bakyt Kydykbaev, vođa benda Salty Peanuts se slaže.
“Bob Dylan je promijenio prirodu rok muzike. To je izuzetan doprinos. Dok su čak i na Zapadu 60-ih prihvatili rok muziku kao lagani pop žanr, Dylan je počeo da koristi snažne riječi sa snažnim značenjem”, kaže Kydykbaev.
Jermenski pjevač i gitarista Ruben Hakhverdyan napisao je 60-ih svoju pjesmu “My White Dove” pod uticajem Dylanovog klasika “Blowing In The Wind”.
“Mislim da je pjesma bila o slobodi – ta pjesma je ostavila snažan utisak na mene”, kaže Hakhverdyan. “Bio sam impresioniran time da sloboda spava na krilima vjetra i tako dalje. Upravo pod uticajem toga napisao sam svoju pjesmu.”
Posebna vrsta slobode
Alexandru Andries, rumunski pjevač i kantautor koji je preveo mnoge Dylanove pjesme na rumunski kaže da još pamti trenutak kada je prvi put čuo njegovu muziku, tokom mračnih dana pod režimom Nikolaja Čaušeskua.
“Prva pjesma koja me je zaista impresionirala bila je ‘A Hard Rain's A – Gonna Fall”, prije svega zato što je bila nevjerovatno duga, a to je bilo neuobičajeno u to vrijeme”, kaže Andries. “Drugo, riječi te pjesme su zaista značile nešto. Naravno, s druge strane imali smo “Hey Jude” (od Beatlesa). Bila je to jako duga pjesma ali pjesma čije riječi nisu značile mnogo.”
Andrias kaže da je Dylan predstavljao “posebnu vrstu slobode”.
Kao i mnogi u sovjetskom bloku Andries je prvi put čuo Dylana na programu Radija Slobodna Evropa, u emisiji Metronome, koja je bila jako popularna u Rumuniji, baš kao i u Bugarskoj, Poljskoj zatim Čehoslovačkoj, Istočnoj Njemačkoj i SSSR-a. Vodio ju je rumunski džez kritičar Cornel Chiriac.
Ovako je Chiriac 8. februara 1975. predstavio slušaocima Rumunije Dylanov album “Blood On The Tracks” koji je izašao samo nekoliko nedjelja ranije:
“Danas slušamo novi album Boba Dylana, koji je naišao na pomiješane reakcije kritičara. Niko nije siguran treba li ga kritikovati ili hvaliti. Dok se recenzenti ‘Melody Maker’ and ‘New Musical Express’ bore sa ovom dilemom novinar engleskog magazina ‘Disc’ počinje članak istinom koju moramo uzeti u obzir kada pričamo o ‘Blood On The Tracks’: slušajući ovo imate utisak da slušate Dylanovu muziku prvi put u životu. Poslušajte ‘Tangled Up In Blue…”
Ruski roker Yury Shevchuk ušao je 2010. godine u javnu raspravu sa tadašnjim premijerom Rusije Vladimirom Putinom po pitanju ljudskih prava u toj zemlji. U znak podrške, irski bend U2 pozvao je Shevchuka na scenu tokom svog koncerta u Moskvi i tom prilikom izvedena je ekstatična interpretacija Dylanove ode smrtnosti “Knocking On Heaven's Door”.
Koncert koji je pokazao koliko se zemlja promijenila
Iako u osmoj deceniji života Dylan je aktivan kao i uvijek, izvodi više od 150 koncerata godišnje i još uvijek kreira albume sa moćnim i originalnim materijalom.
Robert Nemeček, basista srbijanskog rok benda Pop Mašina, kaže da je Dylanov koncert u Beogradu 2010. bio veliki događaj koji je pokazao koliko se zemlja promijenila tokom dvije decenije unazad.
“Žao mi je što kada je Dylan prvi put došao u Srbiju 1991., uoči rata i svih tih gluposti, ljudi na koncertu nisu razumjeli šta im on zapravo donosi”, kaže Nemeček.
“Između ostalog, koncert u Beogradu bio je vjerovatno najbolji na toj turneji. Na primjer, čuli smo fantastičnu verziju pjesme ‘New Morning’ što je možda bilo i najbolje izvođenje te pjesme u deceniji. Srce mi je bilo puno kada je Dylan 2010. ponovo došao u Beograd i odsvirao fantastičan koncert”, dodao je Nemeček. “Stvari su konačno nekako došle na svoje mjesto jer su ljudi napokon razumjeli da je Dylan nešto što se ne da porediti ni sa čim drugim.”
Gruzijski muzički producent Giorgi Asanishvili naglašava kako Dylanov rad tokom njegove duge karijere govori i o ljudima u njegovoj zemlji.
“Bob Dylan je jedan od onih genija koji je relevantan u svako doba i na svakom prostoru”, kaže Asanishvili.
“Relevantan je i za savremenu Gruziju. Tužno je to što ovdje još uvijek ima mnogo nepravde. Mislim da danas živimo u takvim vremenima da je pjevanje o ljubavi samo po sebi postalo čin protesta. Stvari su postale toliko razvratne – proizvodi se toliko beznačajne muzike, poezije i književnosti o ljubavi, da pisanje prelijepe ljubavne pjesme ili poeme samo po sebi može biti protest protiv toga. I mislim da je to upravo ono što radi Bob Dylan.”
Od Safo do Dylana
Nobelov komitet je, može biti, donio iznenađujuću odluku a u odnosu na ovogodišnja očekivanja, ali veliki Dylan je već nekoliko godina slovio kao ozbiljan kandidat i nagrada mu je pripala za ukupni doprinos književnosti.
U obrazloženju se kaže kako je on divan, originalni predstavnik koji doprinosi američkoj tradiciji više od pet desetljeća, iznova izgrađujući svoj izraz, kreirajući stalno novi integritet.
Pri tom, podsjećaju na Homera i Sapfo koji su prije 5.000 godina, kao i Dylan, pisali tekstove namijenjene za javno izvođenje i još uvijek uživamo u njima.
Posebno je karakterističan Dylanov album ‘Blond on blond’ od prije okruglo 50 godina koji je ocijenjen kao ‘nevjerovatan primjer sjajnog rimovanja i slaganja refrena sa njegovim britkim razmišljanima’.
Valja podsjetiti kako je Bob, sluteći valjda vlastitu literarnu slavu, ime uzeo od velikog engleskog pjesnika, impresivnog nadrealiste Thomasa Dylana, jednog od najvećih Britanaca prošloga vijeka.
Osim Nobela, Dylan je dobio i niz drugih uglednih priznanja za svoj literarni rad, a među njima je Pulicerova nagrada, francuska Legija časti i Predsjednička medalja slobode.
Vrhunac valjda je članastvo u američkoj Akademiji umjetnosti i književnosti. Tako je potvrđeno kako se radi o jednom od najvećih pjesnika i kompozitora, najuticajnijih kantautora druge polovine prošlog vijeka i jamačno kulturnom lideru te epohe.
Zaljubljenici u Dylana znaju kako je objavio 37 studijskih albuma, te po petnaestak živih i kompilacijskih, a ostaće zabilježeno i šezdesetak velikih singlova.
Većina njegovih pjesama bila je pri samom vrhu svih svjetskih top lista, a po sedam ih je bilo na broju jedan u Americi i u Engleskoj.
Za taj silni trud dobio je i bezbroj najuglednijih svjetskih priznanja, među kojima je petnaestak Gremija, a naravno da je stanovnik svih mogućih kuća slavnih.
Nobelova nagrada za književnost, koja uz veliki prestiž donosi i novčanu sumu od oko 900.000 dolara, biće svečano uručena Dylanu i dobitnicima iz drugih oblasti na ceremoniji u Stokholmu 10. decembra 2016. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
