Dokumentarni film "No smoking in Sarajevo" posvećen je sarajevskom bendu Zabranjeno pušenje. Priču o prvim članovima ovog benda Seji Sexonu, Zenitu Đoziću i Neletu Karajliću publika je imala priliku gledati u sklopu 22. Sarajevo Film Festivala, a nakon specijalne projekcije, film je od sinoć na repertoaru sarajevskog multipleksa "Cinema City".

Muzički dokumentarac nastao je u režiji Gianluce Loffreda i francuskoj produkciji. Tim povodom gosti Novog dana bili su Sejo Sexon i Zenit Đozić.

Sexon i Đozić su istakli kako im je drago što će jedan dokumentarni film završiti u kino distribuciji, s obzirom da su mislili kako “dokumentarac može završiti u kinima samo ako postoje brutalne scene”.

“Lijepa je stvar da je kino distribucija prihvatila takav film i da je zanimljiv mladim ljudima koji su zainteresovani za to vrijeme koje mistificiraju i romantiziraju. Mogu reći da je film lijepa čitanka za početnike“, rekao je Sexon.

Đozić je istakao da su ostavili značajan trag u našem društvenom okruženju i da je lijepo to je što sada zabilježeno na filmsku traku.

“Lijepo je i što se strani producent zainteresovao i da će izaći u kinima Evrope – da vide ljudi da nismo crna rupa kulture, da se vidi da je bogat kulturni underground. Iskoristiću sada rečenicu Woddyja Allena: ‘Hvala Francuskoj što postoji’. Hvala im jer su se sjetili da je ovo nešto što je vrijedno“, rekao je.

“Priča je to vezana za socijalističko vrijeme i rock'n'roll u nekom željeznom vremenu. Kad uporede nas sa drugim zemljama, njima je facinantno koliko je ovdje bilo slobode koju je i država podržavala i da postoji takvo bogatstvo rock'n'rolla koje je više primjereno zapadnom svijetu“, kazao je Sexon.

Govorili su i o Nadrealistima i o tome kako su sve pogodili.

“Elvis je znao reći: ‘Kad smo tako dobro pogađali, što se nismo obogatili na sportskoj prognozi’“, kroz šalu je komentarisao Sexon.

“Često se susrećem sa tom idejom, da mi kažu da je nešto isto kao u našim skečevima. Nedavno je i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić spomenuo Nadrealiste kada je komentarisao trotoar. Citiraju nas od Skupštine do ulica. Mi smo vrsta pročiščivača društva. Ono što smatram našim bitnim uspjehom je što smo otvorili određene uglove gledanja ljudima i što danas to prepoznaju“, rekao je Đozić.

“Svi ljudi s ovih prostora su bili integrirani, a danas je paradigma društva drugačija, feudalizacija koja podsjeća na srednjovjekovnu. Danas morate negdje pripadati ako želite neka sredstva, morate reći ko ste. Mi smo hermafroditi i za nas je teško da se nađe prostora. Sreća je da imamo publiku i grad koji stoji iza nas, a da je država puno pomogla, odnosno kulturni autoriteti – to nisu“, kazao je Sexon.

“Tačno je da smo gurnuti na margine, ali zahvaljujući ogromnoj ljubavi naše publike, mi ćemo preživjeti jer smo ostavili vrlo važne stvari iza nas. Mi smo bili patent EU i prije EU – narodi raznih jezika, običaja i funkcionisalo je to lijepih 100 godina“, istakao je Đozić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.