Ćupriji na Drini nakon 500 godina se (ne)urušava

N1

Rekonstrukcija mosta Mehmed-paše Sokolovića, poznate ćuprije na Drini, počela je 2013. godine, a prošle godine zvanično je trebao biti proglašen završetak radova. Prije nekoliko dana, načelnik opštine Višegrad obratio se javnosti sa informacijom da opstanak ćuprije nesiguran, te da bi moglo doći do urušavanja. Istražili smo o čemu je riječ.

Nastao 1577. godine kako bi povezao dvije obale Drine na putu iz Bosne ka Carigradu, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu postao je prepoznatljiv kao jedan od najmonumentalnijih djela osmanske arhitekture.

“Život je neshvatljivo čudo, jer se neprestano troši i osipa. A ipak traje i stoji čvrsto, kao na Drini ćuprija.”  Ovako je Ivo Andrić opisao most Mehmed-paše Sokolovića, u knjizi za koju je dobio Nobelovu nagradu. Most već gotovo pet vijekova prkosi zubu vremena. 2013. krenulo se u njegovu rekonstrukciju, a nedavno je načelnik Višegrada izjavio kako rekonstrukcija nosećih stubova nije urađena na pravi način, te da ne može garantovati da se most neće i srušiti u slučaju izrazito visokog vodostaja rijeke.

“Izdizanje i podizanje korita u samoj rijeci Drini, čime se smanjila propusna moć lukova na ćupriji. Tako da, kad bi se desila poplava i velike vode koje smo imali 2010. godine, kada je bilo 4.000 m3 u sekundi protoka vode, došli bismo u situaciju da ta količina vode ne bi mogla prolaziti kroz lukove. Udarala bi u most, prelazila preko mosta, a koje bi posljedice bile – to će reći stručnjaci”, objasnio je Mladen Đurević, načelnik Opštine Višegrad.

Rekonstrukciju mosta finansirala je turska razvojna agencija TIKA, koja je donirala blizu 10 miliona KM. Iz ove agencije rekli su nam kako su zaprimili primjedbe lokalne zajednice, te kako će se o tome zvanično oglasiti narednih dana. Od 2007. godine, most se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Iz ove organizacije tvrde, nema opasnosti od urušavanja.

“Pitanje stabilnosti i ugroženosti mosta usljed toka rijeke Drine, uzeto u obzir tokom samoga procesa upisa na Listi svjestke bastine, jer se smatralo da eventualan nekoordiniran rad HE Višegrad i Bajina Bašta, mogu ugoroziti stabilnost mosta. Shodno tome, vlada Srbije se pismeno obavezala da radom HE Bajina Basta neće ugoržavati sam most Mehmed-paše Sokolovića. U toku 2015. godine potpisan je protokol između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije kojim se uspostavlja koordinacija rada dvije HE kako bi se uticaj rijeke Drine na most smanjio na najmanju moguću mjeru”, kazao je Siniša Šešum, UNESCO.

Za vijest o mogućem urušavaju ćuprije na Drini, građani Višegrada ne mare mnogo. Kažu, ne vjeruju da je bilo šta može ugroziti.

ANKETA
– Nema ni teorije o tome. Reci to kome god hoćeš. Stotinama godina stoji tu, a ne sad da se sruši.
– Ja mislim da ne postoji mogućnost da se to sruši. Ipak je ova ćuprija izdržala pet stotina godina. Izdržala je dva bombardovanja, izdržala je i one velike poplave kad je prelazila voda.
– Pa to bi bila katastrofa. Ali, koliko je to istinito i koliko zaista ima opasnosti, ne znam.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u oktobru prošle godine odbilo je zahtjev Opštine Višegrad za izdavanje upotrebne dozvole nakon rekonstrukcije ćuprije. Kako su nam rekli, zbog nedostatka potrebne dokumentacije. Višegradski načelnik za 2. mart zakazao je sastanak na koji je pozvao sve relevantne faktore uključene u rekonstrukciju mosta, na kojem će raspravljati o eventualnim nedostacima u radu te njihovim posljedicama na bezbjednost samog mosta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.