Tradicija Jevreja u Sarajevu i BiH oslikana u monografiji

Kultura 10. feb 201514:55 > 14:59
Fena

"Iz albuma bosanskih sefarda" naziv je iznimno vrijedne i sadržajno bogate mnografije autorice Sonje Elazar posvećene bosanskim Jevrejima sefardima koja je predstavljena danas u Jevrejskoj opštini u Sarajevu, u prisustvu brojnih članova te zajednice i drugih gostiju.

Knjiga na 216 strana, obogaćena brojnim fotografijama iz porodičnih albuma, donosi i mnoge zanimljive informacije o životu sefarda u Sarajevu i BiH, njihovoj tradiciji i običajima. Nakit, amulet, vjenčanje, dječija odjeća, Bar micva, Sarajevska hagada, služenje vojske, vjenčanje, proslave praznika, sefardska jela, nošnje, te stanovanje u sefardskim kućama – samo su neka od poglavlja knjige koja će baciti svjetlo na svakodnevni život Jevreja u Sarajevu i uopće.

Porodice Papo, Alkalaj, Finci, Altarac, Danon, Ruso, Atijas, Pesah, Samokovlija, Levi ili Montiljo pronaći će u njoj priče o svojim bližim i daljim rođacima, braći, sestrama ili očevima.

Izdavač knjige je Magazin Start BiH, a o njoj su govorili predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, književnica Ljubica Ostojić, izdavač Dario Novalić, ambasadorica Španije u BiH Aurora Marija Mejia Errasquin te autorica.   

Sonja Elazar navodi da je radu na knjizi posvetila više od tri godine, a da je sve počelo istraživanjem načina odijevanja sefardskih Jevreja u Otomanskom carstvu. Potom je počela da bilježi običaje, anegdote, dokumenta i druge detalje o životu sefarda u Sarajevu.

Knjigom sam htjela da zatvorim jedan životni ciklus, a sve sam to ilustrovala starim fotografijama. U mojoj porodici se sačuvala jedna velika kutija fotografija koja mi je bila baza za početak, ali kako nisam htjela da to bude omaž mojoj porodici, već svim bosanskim sefardima, počela sam tražiti fotografije po drugim porodicama, iako je to bio težak proces. Bilo mi je važno da obilježim epohu bosanskih sefarda, a knjiga je u konačnici jedan zbir uspomena“, kazala je ona.

Ljubica Ostojić smatra da ova knjiga nije samo monografija, već intimni topli album sjećanja na najbliže i pokušaj da njihov lik i ime na neki način ostanu u sjećanju. Ipak, dodaje da knjiga donosi i mnogo drugih informacija koje bi o bosanskim sefardima trebale da znaju mlade generacije.

Fena
Fena
Fena
Fena
Fena
Fena

Ova knjiga obogaćuje imidž i mentalitet Sarajeva i nešto posebno što Jevreji već 450 godina Sarajevu poklanjaju. Ona donosi i detalje o tradiciji Jevreja, što ulazi i u naše običaje. Mislim da je vrlo bitno da ovakva knjiga postoji kako bi ljudi mogli komparirati te običaje s drugim. Jer, ako izoliramo različite religije i nacionalnosti same za sebe one ne mogu opstati, pošto funkcioniraju samo skupa“, ocijenila je Ostojić.

Jakob Finci podvlači da knjiga slikom i riječju govori o 120 godina života Jevreja u Sarajevu, koliko datira najstarija fotografija u njoj. Ističe da mnogi na fotografijama mogu prepoznati članove svojih porodica, jer su svi sefardski Jevreji bili vezani duhom i rodbinskim vezama. Također ističe da knjiga donosi i niz drugih zanimljivih informacija, te anegdota i pričica o životu Jevreja.

Ambasadorica Španije u BiH Aurora Marija Mejia Errasquin smatra da monografija donosi kolekciju fotografija i priča što govore o svijetu, na žalost, gotovo pa izgubljenom, jer je veliki dio jevrejske zajednice iz BiH stradao u holokaustu.

Mala zajednica Jevreja koja je ovdje opstala uspjela je sačuvati svoju kulturu i tradiciju. Ta tradicija je veoma lijepo oslikana u ovoj knjizi“, podvukla je ona.