Od novca kojeg dobiju od Kantona Sarajevo, sedam institucija kulutre u BiH, kojima nije riješen pravni status, jedva pokriju osnovne troškove. Kakva je stvarna situacija, najbolje govori činjenica da će neki tek sada primiti platu za februar 2015. godine.
Umjetnička galerija BiH je prije svega muzejska ustanova, jer u svom depou čuva 6.000 djela neprocjenjive vrijednosti, nacionalnog blaga. Osim nedostatka finansija, ona je jedna od sedam institucija kultura, koja nema riješen pravni status. Od Kantona Sarajevo ova institucija na godišnjem nivou dobije 42.000 KM, što svakako nije dovoljno.
“Ukupni godišnji prihod je negdje oko 400.000 KM to je neki minimum da preživimo, da podjelimo plate i da pokrijemo troškove održavanja zgrade i svega ostalog”, kazao je Strajo Krsmanović, direktor ove institucije.
U istoj situaciji je i Zemaljski muzej BiH, koji je za 2018.godinu od Kantona Sarajevo dobio 50.000 KM.
“Što se tiče konkretno Zemaljskog muzeja, je taj da mi plaćamo dugove koji su nastali u periodu od 2011. do 2015. godine, i radnici sada trebaju primiti slijedeću platu za februar 2015.godine”, poručio je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Sijarić je uporedio situaciju Zemaljskog muzeja sa Narodnim pozorištem Sarajevo.
“Njihov budžet je šest miliona KM, a budžet Zemaljskog muzeja, kad se sabere sa svih tih nivoa je oko 800 hiljada.”
Osim Zemaljskog muzeja BiH, Umjetničke galerije, Kinoteke BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH i Historijski muzej BiH se nalazi u sedam institucija kulture kojima nije riješen pravni status.
“Mi zajedno sa kolegama, koji spadaju u istu kategoriju, mi se zapravo trudimo da svake godine osiguramo neku budžetsku konstrukciju pomoću koje ćemo isplaćati svoje primarne obaveze ali isto tako ponuditi publici određene programe”, kazala je Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH.
Iako sve ove institucije nude bogate sadržaje, posjetama i nisu oduševljeni. Najviše se raduju ljetnoj sezoni i turistima, jer mladi u BiH i nemaju naviku odlaska u muzej ili galeriju.
-”Bila sam u prvom razredu, sad sam treći”;
-”Nisam sigurna, ne sjećam se, bila sam skroz mala”;
“Pretprošle godine u Goraždu 18.septembra, Dan oslobođenja, pa je bila neka izložba”;
“ U osnovnoj školi”;
“Davno. Davno pravo”;
“Iskreno, ne sjećam se”, rekli su nam anketirani mladi ljudi glavnog grada BiH.
Kulturni radnici kažu, kakve su nam ulice, takva nam je i kultura. Poručuju da za vlast, kultura nije ni potrebna.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
