Emir Hadžihafizbegović je počeo studirati književnost, poželio da bude novinar, a sudbina je odlučila da bude među najboljima među prijavljenim na Akademiji scenskih umjetnosti gdje i diplomira 1986. godine.

Jedan od najpoznatijih i najboljih glumaca u regionu, profesor, direktor, ministar kulture i sporta. Prošle sedmice proglašen i za najboljeg u oblasti kulture u 2015. godini. U seriji, na filmu, čovjek sa hiljadu lica, u stvarnom životu samo sa jednim – Emir Hadžihafizbegović.

“Kultura je kad digneš papir s ulice i baciš u kontejner. Tako popraviš svijet. Rekao sam da ću nakon ovog i još jednog značajnijeg intervjua, iduće godine vrlo malo izlaziti u javnost. Spalio sam iluziju da politika može mentalno mijenjati ljude. Može otvoriti neko novo radno mjesto, napraviti tektoniku, ali da se čovjek mentalno mijenja mora se raditi na deprimitivizaciji. Primitivizam je najveći problem bh. društva, a iz njega dolazi i fašizam“, izjavio je Hadžihafizbegović za N1.

On je kazao da su vremena pred nama surova.

“Mnogo bogatije zemlje će biti dio cunamija. Kulturnim identitetom će biti omeđene zemlje EU. Mogu nam uzeti Telecom, banke, hidrocentrale, ali ne mogu uzeti Safeta Isovića, Mešu Selimovića, Ivu Andrića, druge velike ljude i nagrade poput Oscara. I u drugim zemljama njihove kulturne vrijednosti i identiteti će ostati zauvijek“, smatra Hadžihafizbegović.

Hadžihafizbegović je mišljenja da porodica može čuvati kulturu i da je to tvrđava u kojoj se svašta čuva, od porodičnog backgrounda do kulturne baštine.

“U Dejtonu je napravljena potpuna neprirodna stvar, a to je da je pet institucija kulture ostalo “ni na nebu ni na zemlji”. Nisu pripale ni FBiH ni državi BiH. Dobra volja KS je da finansira institucije koje su reperi naše kulture“, rekao je Hadžihafizbegović.

On je naglasio da nam se dešava lakrdija s kinotekom.

“Recimo da je negativ kopija filma Miris dunja propala. Izgradnja koševskog stadiona, izgradnje pruge i drugi značajni snimci su propale. Da bi se to sačuvalo potrebni su uslovi. Mi nemamo interaktivan s našom kulturom. Art kuća sevdaha je jedina interaktivna i da možete vidjeti cijelu priču sevdalinke“, ispričao je evropski i svjetski nagrađivan bh. glumac.

Dvadeset i dvije institucije i udruženja zatražili su od vlade Federacije BiH poništenje odluke ministrice Zore Dujmović o raspodjeli sredstava po Javnom konkursu za međunarodne projekte od posebne važnosti za Federaciju Bosne i Hercegovine i internacionalnog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

“U Kamernom teatru mi smo potpisnici peticije. Tu je napravljen presedan, dijeljenjem novca po etno principu. Ako je dijelila Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, trebala je podijeliti i Romima, Slovencima i drugim narodima koji žive u BiH. Federalno ministarstvo ima zadataka da finansira projekte od internacionalnog značaja za FBiH i BiH.

Desila se groteskna situacijada virutelni festival u Mostaru, koji nema jedno svoje vozilo, dobije skoro isto novca kao Sarajevo Film Festival. U Tuzli niti marke nije dobio festival koji ima 100 filmova u šest selekcija i predstavlja BiH na međunarodnim festivalima“, istakao je direktor Kamernog teatra 55.

Zlatna Palma u Cannesu, Srebreni leopard u Locarnu, Zlatni tigar u Rotterdamu, Zlatni medvjed u Berlinu, Zlatni Lav u Veneciji, samo neke od njegovih osvojenih nagrada. 50 igranih filmova, 30 igranih serija, više od 2.500 izvedbi u pozorištu. Jednom prilikom je izjavio da je ambasador svoje zemlje još od filma Otac na službenom putu. Bio je i ministar kulture i sporta KS.

Jučer je počela digitalizacija originalnog rukopisa “Na Drini ćuprija”, koliko je značajno na ovaj način čuvati kulturno nasljeđe jedne zemlje i da li je potrebno da se recimo digitalizira Audicija i mnogi “stari” filmovi?

“To je jedino rješenje. To će uskoro biti zakon. U Hrvatskoj postoji zakon da se svi filmovi moraju arhivirati u digitalnoj formi. U kinoteci je nekoliko filmova digitalizirano. Vjerovatno se ne može digitalizirati sve, ali nekih pedesetak sigurno mora“, rekao je Hadžihafizbegović.

Predstava Žaba igra šestu godinu, 250 izvedbi, puni sale širom regije. „Žaba” je priča o svima nama, ljudima današnjeg vremena, dobu nerazumijevanja i usamljenosti i potrage za ljubavlju i smislom. Predstava na gotovo hirurški način dijagnosticira vrijeme u kojem živimo. Uvijek u svemu tražimo krivca, propuštajući da sami napravimo bitne promjene u svojim životima. Zbog stvari, poput pitanja loših života i situacije u kojoj živimo, u stalnoj smo potrazi za krivcima, pa ih nalazimo u vlasti, u sistemu, direktoru firme, šefu, poslovođi, treneru, selektoru, umjesto da se za sebe sami izborimo. Moramo se umiješati u vlastite sudbine, umjesto što nad njima samo žalimo. I nakon 7 godina i dalje “ista priča”.

“U subotu 19. decembra slavimo 200. izvođenje predstave Žaba. To je predstava koja je napravila zemljotres u regiji. Nadam se da će ekipa imati kuveta da odigra još 200. Žaba. Bergman kaže da bi nešto bilo univerzalno, mora razumijeti lokalno. Rekcije na predstavu su bile potpuno fenomenalne. To je priča o nama i potraga za smislom, a to je opšte mentalno mjesto na planeti“, kazao je Hadžihafizbegović za N1.

Bogoljub Šaulić iz Audicije, dajdža iz filma Otac na službenom putu, konobar iz Hajde da se volimo, borac iz Godina prevare i Iza sna, Stanko iz Gori vatra, Sejo iz Teško je biti fin, Hamid iz ljeta u Zlatnoj dolini, oficir Pašić iz Karaule, otac iz Armina, dedo iz Snijega, Samir iz Lud, zbunjen, normalan, Fadil iz Dva smo svijeta različita, samo su neke od uloga.

“U BiH se vrtimo oko 1,5 milion eura godišnjeg budžeta. To je neozbiljno za bilo kakvu kinematografiju, a BiH je najtrofejnija zemlja. Na svim “A” festivalima bh. filmovi su uzeli grand prix, a mi nemamo svoju kameru.”

Umjetnici kažu da je stanje u kulturi teško i da je kultura ogledalo rada.

“U tom ogledalu vidim nerazumijevanje i jednu potpunu civilizacijsku inverziju. Kultura je izmještena iz naših primaćih soba. Projekat “farmi” unutar država je nešto što je prilično seriozno pripremljeno, iako nisam teoretičar zavjera. Želja za posmatranjem tuđih života zamijenila je nešto što smo nekada imali kao kulturnu ponudu preko puta nas. Ovo govorim isključivo za elektronske medije. O “farmama” se može govoriti i u društvenom životu, tj. nerazumijevanja politike prema kulturi“, smatra gost jutarnjeg programa N1 televizije.

Pojedinci u institucijama kulture mogu dosta uraditi, smatra Hadžihafizbegović, ali dodaje da je kriza autoriteta u kulturnim institucijama te da unutar kulturnih radnika postoje oni koji bi trebali otići.

Na pitanje iz beogradskog studija N1 televizije koji mu je najbolji film sa teritorije Srbije, Hadžihafizbegović je izdvojio film “Ko to tamo peva”.

Iz zagrebačkog studija N1 televizije stiglo je pitanje koje je najveće lično iskustvo koje čovjek moze prenijeti u film, na šta je gost Novog dana odgovorio: “Ne postoji niti jedna predstava koja ne korespondira s vremenom u kojem živimo. I danas se u tramvajima sudaramo sa likovima i situacijama iz davnih vremena i književnih djela. Sva moja iskustva su dolazila iz situacija s ljudima sa margina. Ima veoma hrabrih ljudi koji su spremni podijeliti i govoriti o ličnim događajima“, mišljenja je Hadžihafizbegović.

Za kraj je rekao da u 2016. godini u planu ima snimanje filma “Žaba” i film “Muškarci koji ne plaču” sa sjajnom ekipom iz regije. “U teatru me čekaju tri nove premijere, a ja pišem i novi dramski tekst.”