Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najvažnija i najstarija savremena naučno-obrazovna i kulturna institucija u zemlji, obilježava svoju 134. godišnjicu postojanja. Ovim povodom organizovan je prigodan program, a posjetioci su, osim najvrednijeg eksponata u BiH, sarajevske Hagade i stalne izložbe, prisustvovali i različitim predavanjima. Međutim, i ovu je godišnjicu zasjenio dugogodišnji problem finansiranja ove, ali i još šest bh. kulturnih institucija.

Još jedna godišnjica obilježava se uz brojne izazove sa kojima se Zemaljski muzej suočava duže od dvije decenije. Dugoročnih rješenja nema, pa se novac, neophodan za funkcionisanje muzeja, prikuplja parcijalno, na različitim stranama, i to uglavnom, van države.

“U prošloj godini mi smo, od svih nivoa vlasti, dobili novca toliko da pokrijemo pet mjeseci svog finansiranja. To je neodrživo”, rekao je Mirsad Sijarić, direktor zemaljskog muzeja BiH.

Nedavno postignuti dogovor između predstavnika Vlade KS, direktora Muzeja i rektora Univerziteta u Sarajevu, da Zemaljski muzej postane naučno-nastavna baza Univerzitetu, moglo bi da riješi status ove kulturne ustanove. Ipak, samo djelimično.

“To je dobra vijest. Naravno, to je rješenje nekih 50% trenutnih potreba. Ali, ne žalimo se na to. Naprotiv. Svi smo zadovoljni da imamo kakvu takvu izvjesnost. To je veliko”, dodao je Sijarić.

Teška materijalna situacija, izvjesno je, nije umanjila značaj obilježavanja 134. godišnjice postojanja najvažnije i najstarije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u BiH. Uz prigodan program, posjetioci su uživali u brojnim predavanjima, te izložbama, na čelu sa najvrednijim eksponatom u BiH, sarajevskom Hagadom.

“Znamo njenu vrijednost, znamo njen dug historijat. Razne ratove, razne uslove u kojima je Zemaljski muzej bio, a nastojalo se da se sarajevska Hagada spasi, očuva i ostane tamo gdje pripada. Pripada Sarajevu, pripada BiH”, naglasila je Adisa Lepić, kustos i načelnica Odjeljenja za arheologiju.

Programski sadržaj malo je redukovan, između ostalog, zbog trenutnih pandemijskih ograničenja, ali i sanacijskih radova na zgradi Odjeljenja za prirodne nauke i Odjeljenja za etnologiju.

“U cilju da, napokon, dobijemo bolje uslove, veću sigurnost i za zbirke, ali i veći komfor za posjetioce. Zbog toga smo danas suženi na dio muzeja”, istakao je Sijarić.

Besplatne ulaznice povodom rođendana obradovale su posjetioce. Međutim, istinski ljubitelji muzejskih dragocjenosti kažu da ono što su vidjeli nema cijenu. Većina njih nije željela da ih ometamo, ali upoznali smo i one koji su nakon 40 godina posjetili ovaj muzej.

“Nisam bio od Osnovne ili Srednje škole. (Zašto ste toliko dugo čekali da dođete?) Nisam živio u Sarajevu. 40 godina nisam ovdje živio”, rekao nam je jedan od posjetilaca.

Održana su i zanimljiva predavanja o, između ostalog, upotrebnoj vrijednosti stijena i minerala, ali i kulturno-historijskom i interpretativnom aspektu sevdalinke, gdje smo zatekli i neka zvučna imena.

“Divno je da se tema sevdalinke našla u ovom danu, kada se obilježava rođendan muzeja. Zaista je bilo lijepo vidjeti nekoliko desetina mladih učenika, studenata…”, rekao je Halid Kuburović.

“Poslije toga predavanje o upotrebi minerala i stijena. I na kraju imamo predavanje našeg Odjeljenja za konzervaciju, koje se tiče konzervacije arheološkog materijala iz zbirke Prethistorija”, dodala je Lepić.

Podsjećamo, Zemaljski muzej BiH najvažnija je i najstarijanaučno-obrazovna i kulturna institucija u BiH, a upravo zbog nemogućnosti da se trajno riješi problem finansiranja i status ove institucije, Zemaljski muzej je bio zatvoren od 2012. do 2015. godine. Ni do danas nisu nađena trajna rješenja za funkcionisanje ove, ali i još šest kulturnih institucija, od društvenog značaja za BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad