Kritičari za njenu umjetnost kažu da “propituje mnoštvo fenomena koji se nalaze u srži postmodernog društva, njegove kulture, umjetnosti i produkcije značenja”, a njena umjetnička evolucija odražava istančan estetički intelekt koji je apsorbirao stilska načela široke palete umjetničkih tradicija: kako narodne umjetnosti, karikature, nostalgičnih motiva, tako i za ovaj dan, najvažnije, feminističke umjetnosti.

Feminizam u njenoj umjetnosti služi kao sredstvo slavljenja ženskih trijumfa: ustrajnosti i autonomije: rezultirajući blistave površine uljepšane ženskim likovima, ostavljajući nas u egzotičnom raju imaginacije.

Uz pomoć feminističke umjetnosti i umjetničke kontemplacije, u mogućnosti je stvoriti inkluzivnije umjetničko okruženje i suptilno se suprotstavlja patrijarhalnoj tradiciji koja žene drži po strani.

Ovakvu umjetnost ne treba samo smatrati aktivizmom već slobodnom metodologijom izražavanja žene koja svijetu donosi tračak svoje mašte koja pokazuje put naprijed.

Hanna Dujmović rođena je 1994. godine u Sarajevu gdje je i završila Likovnu akademiju. Kako kaže, većinu svog života je bila kiparica, ali dolaskom pandemije koronavirusa, imala je dovoljno vremena da se posveti kontempliranju i marljivom radu na svom umjetničkom izražaju, te se 2020. godine odlučila za dvodimenzionalni mediji. Danas je autorica više od 350 potpisanih djela koji krase regionalne i svjetske izložbe, kao i domove kolekcionara umjetnina. Za N1 je rekla da doživljaj unutarnjeg svijeta prenosi na slike i da joj za nastanak djela ne treba mnogo vremena jer joj ideja nikada ne manjka.

Koje je djelo bilo prekretnica u tvom stvaralačkom opusu?

– U životima umjetnica i umjetnika svako djelo je prilično jednako bitno i nosi emociju koja je važan dio u umjetnikovoj duši.

Javnost je zadivljena plodnošću tvojih ideja i ogromnim rasponom izražajnih slika. Možeš li opisati svoje trenutno umjetničko stvaralaštvo i inspiraciju iza njega?

– Trenutno radim na ciklusu slika za koje je karakteristična pojava antropomorfoloških likova koji su muški likovi, ali su predstavljeni sa životinjskim glavama gdje indirektno kroz svoje kompozicije slavim žensku figuru koju stavljam u centralni dio kompozicije, a sa ovim muškim likovima koji imaju životinjske glave nekako se trudim dati indirektnu poruku da su muškarci većinom predatorski nastrojeni prema ženama, ne svi naravno, ali u nekom većem procentu. Tako da kroz jedan humorističan, ali opet vrlo karakterističan način se trudim da prenesem poruku. Ljudi na prvu uopšte ne shvataju o čemu se radi, ali onda kada se malo više zadube u kompoziciju shvate da slika nosi poruku koja je ozbiljna, a ne humoristična kako se to na prvu čini.

Je li postojao neki događaj u tvojoj umjetničkoj karijeri koji je za tebe označio veliku prekretnicu i da li postoji umjetničko djelo koje smatraš ključnim za svoju karijeru?

– Godina 2020. je bila ključna prekretnica – da nije bilo korone vjerovatno nikad ne bih dala sebi dovoljno vremena i prostora da shvatim šta želim da uradim sa svojom umjetničkom karijerom. Što se tiče djela, svaka moja slika koja je nastajala u periodu od 2020. godine je za jedan mirko-dio bila bolja od prošle, tako da mi je svaka jednako draga i ne mogu izdvojiti neku koja je bila specijalno različita od drugih.

Je li to što si žena ikako utjecalo na tvoju karijeru i je li bilo ikakvih izazova s kojim si se suočila stvarajući umjetnost?

– Obzirom da živimo u društvu gdje nije karakteristično za žene da se bave umjetnošću, jer mi imamo tu vrstu mentaliteta gdje se, ja recimo, uvijek susretnem sa jednom vrstom predrasude ili ljude misli da je to samo moj hobi. Ne vide to kao moj primarni posao ili ako vide da sam uspješna, ako su me malo istražili, onda kažu “pa to je zato što si žena vjerovatno te zato i ljudi malo više podržavaju”.

Obzirom da se u tvom radu dominantnije pojavljuju ženski likovi; je li tvoj rad i u kojem pogledu feministički, po tvom mišljenju?

– Smatram da moj rad nosi jednu dozu feminizma i nekako smatram da se moja djela bore protiv patrijarhata koji je kod nas još uvijek ustaljen jer su žene na mojim slikama u nekim pozama gdje uživaju, imaju taj neki tretman od strane muškaraca predstavljenih sa životinjskim glavama i oni njih nekako uslužuju. Time smatram da moji radovi nose jednu dozu feminizma.

Zašto je važno da se aspekt ženstvenosti generalno ilustrira u povijesti umjetnosti?

– Ja vrlo često predstavljam nage ženske figure, ali ne u smislu tog nekog erotizma, nego više težim ka tome da normalizujem pojavu nagog ženskog tijela, da to ne bude tabu, pogotovo kod nas. Imala sam situaciju u Beogradu gdje me je čovjek pitao kako ja izlažem u Sarajevu slike gdje se nalazi nago žensko tijelo. U 2021. godini mi je neko postavio to pitanje?! I da li ja nailazim na probleme ili ružne komentare od strane posjetitelja na izložbama. Do sada nisam imala takvo iskustvo. U Vijećnici su bile izložene moje slike na kojima su nage figure i smatram da se ljudi sve više navikavaju da je to normalna pojava u umjetnosti. Ne mora nužno biti u smislu erotizma, već prosto može da slavi ljepotu žene, prirodnost žene i samim tim i plodnost kao što je to bilo i sa Venerom tokom historije umjetnosti.

Kada si odlučila fokusirati umjetnost na prenošenje društvenih i psiholoških aspekata ženske svijesti? (lične kao takve, naravno)

– Umjetnost uvijek treba biti društveno angažirana kako bi se stvorila interakcija sa posmatračima. Ja volim da moje slike imaju priču i odlučila sam se da fokus te priče upravo bude žena. Uvijek kroz svoje kompozicije prestavljam sebe u jednoj od tih žena. To je tematika koja je ljudima interesanta, te im pokazuje narativ koji mogu da shvate i upravo je to ključ mojih djela.

Kako možemo čitati tvoje stvaralaštvo u kontekstu trenutnih političkih „ratova“ oko kontrole nad ženskim tijelima i odlukama?

– Imali smo aktuelan period u svijetu vezan za abortuse. Žene imaju pravo da donose svoje odluke i da sa svojim tijelom rade šta žele i kako žele. Kroz moje slike imamo razne prikaze žena što nekih sa većim oblinama i tako dalje… Nekako sam kroz svoj rad slušala razne komentare i bilo je ljudi koji su pitali “zašto radiš ovako debele žene?” i to je tako ružno jer upravo smatram da je to nešto što ženama daje ljepotu i punoću postojanja. Tako da moj rad ima tu dozu koja predstavlja ljepotu kako ja doživljavam žene.

Misliš li da umjetnice danas imaju ulogu u oblikovanju društva i podizanju svijesti o ženskoj problematici i na koji način?

– Dosta umjetnica širom svijeta se bavi temama feminizma; ili su u pitanju teme koje su trenutno aktuelne, žene koje su na marginama društva: gej žene ili crnkinje i tako dalje, spisak je dug. Ja sam baš od danas učesnica jednog projekta organizacije koja je iz Francuske i koja okuplja umjetnice iz cijeloga svijeta i prilažemo svoje radove u smislu slavljena žena umjetnica, a naši radovi će biti predstavljeni u više država svijeta u “open museum” konceptu. Naše slike koje šalju feminističke poruke će biti predstavljene u New Yorku, Londonu, Marseju, tako da postoje projeketi gdje se umjetnice okupljaju i bitno je da se bavimo tim temama. Jer ko će ako nećemo mi?

Koji umjetnici Vas inspirišu i zašto?

– Što se umjetnica tiče, mislim da je Frida najviše utjecala na moj umjetnički opus zato što je njena umjetnost sa tematikom dosta slična mojoj, s tim da ona ima tu jednu dozu morbidnosti u svojim djelima, naravno, za razliku od mene. A što se tiče umjetnika Matisse, Gaugain… Poduži je spisak, ali njih troje su nekako u fokusu što se tiče mog umjetničkog rukopisa. Smatram da je njihova estetika najbliža estetici kojom se ja bavim.

Šta bi savjetovala umjetnicama u usponu koje ulaze u svijet umjetnosti?

– Rad je taj koji je ključan za uspjeh. Kada sam krenula u svijet slikarstva nisam imala nikakva očekivanja samo sam željela mnogo da radim i onda su uspjesi dolazi sami od sebe. Mnogo sam radila i sada mnogo radim, 10-12 sati dnevno posvetim slikarstvu i mislim da je to ključ da se uspije. Nije bitno odakle dolazimo, Visoko ili San Francisco, imamo internet gdje možemo da se plasiramo, ali ako ne radimo onda nemamo ništa.

Dujmović je također dio pokreta “Mi žene umjetnice” koji broji nekoliko stotina umjetnica na platformi. Kako navodi za N1, tu objavljuju svoje radove i podržavaju se “jer zajedno smo jače i bez toga nema ništa”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad