Jajački paradoks: Nemaju ni amatersko pozorište, a već 55 godina čuvaju najstariji pozorišni festival u BiH

„Jajce je, kako ste rekli, domaćin najstarijeg pozorišnog festivala u Bosni i Hercegovini, i ove godine smo imali njegovo 45. izdanje, a ujedno to je 55 godina festivala, jer imali smo, zbog nesretnog rata, tu jednu pauzu od 10 godina“, kazao je Čančar.

Festival je nakon rata ponovo pokrenut čim su se prilike počele normalizovati.

„Festival je ponovo pokrenut, zahvaljujući tadašnjim entuzijastima, prije svih Hasiji Borić, našoj Jajčanki koja je zdušno zagovarala reaktiviranje tog festivala, zatim tadašnjeg načelnika Branka Čavara, predsjedavajućeg Općinskog vijeća, rahmetli Nijaza Duranovića, kolege Dragana koji je također učestvovao u tome“, rekao je.

Od 2003. godine Jajce je ponovo domaćin festivala.

Grad bez vlastitog pozorišta čuva festival

Posebno je zanimljiva činjenica da Jajce uspijeva održavati festival uprkos tome što nema vlastito pozorište.

„Mi smo zaista ponosni što, kao vrlo mala sredina, i kako ste rekli, nemamo svoje pozorište, čak ni amatersko, a domaćini smo jednog takvog festivala“, kazao je Čančar.

Upravo to, smatra, pokazuje koliko truda i napora Jajčani ulažu kako bi Pozorišne igre opstale.

„To govori o tome koliko truda i napora ulažemo da taj festival opstane“, rekao je.

Čančar je naveo da festival opstaje prije svega zahvaljujući Općini Jajce, koju je označio kao njegovog najvećeg finansijera.

Podršku pružaju i Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, Federalno ministarstvo kulture i sporta te, s vremena na vrijeme, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

„Redovno nas prati Fondacija za muzičke i scenske likovne umjetnosti, i nadamo se da će tako biti i ubuduće“, kazao je.

Ipak, Čančar naglašava da iza opstanka festivala stoji i entuzijazam ljudi u Jajcu.

„Mi, prije svega, zahvaljujući našem entuzijazmu, entuzijazmu ljudi ovdje u Jajcu koji žele da taj festival opstane, on i opstaje“, rekao je.

Ključ grada dodijeljen 21 osobi

Jedna od tradicija Pozorišnih igara je i dodjela Ključa grada. Čančar je kazao da je ova praksa uvedena 2006. godine.

„Od tada do danas tu svojevrsnu nagradu za životno djelo dobila je 21 osoba“, naveo je.

Ovogodišnja dobitnica bila je glumica Minka Muftić.

„Ove godine je to bila Minka Muftić, kojoj čestitam i ovom prilikom na tome, ali i neka druga imena, kao što je Miralem Zupčević, kao što je Josip Pejaković, kao što su, ne znam, brojna druga imena“, kazao je Čančar.

Ove godine uvedena je i novina – dobitnik Ključa grada dobija i svojevrsnu repliku grada.

„Mi smo ove godine uveli jednu novinu, da ključar grada dobije i svojevrsnu repliku grada, što je obradovalo prvenstveno Minku Muftić, ali nadam se da će i drugi ključari biti obradovani time“, rekao je.

Najavio je i druženje živih dobitnika ovog priznanja.

„Nažalost, velik broj njih je napustio ovaj svijet, tako da mi osjećamo jednu dozu obaveze prema ljudima kojima smo dodijelili tu nagradu i želimo da oni u narednom periodu i dalje budu dio Pozorišnih igara“, kazao je.

„Puno je ljudi koji su zaslužili ključ grada“

Čančar je naglasio da oni kojima je do sada uručen Ključ grada nisu jedini koji su zaslužni za razvoj pozorišne umjetnosti i samog festivala.

„Ovi ljudi koji su dobili ključ grada ne znači da su jedini zaslužni, puno je ljudi u pozorišnom svijetu koji su zaista zaslužili da ponesu ključ grada“, rekao je.

Direkcija Igara, prema njegovim riječima, kroz godine pokušava izabrati ljude koji su ostavili posebno značajan trag.

„Direkcija igara kroz sve ove godine pokušava odabrati one najbolje, one koji su možda ponajviše uradili, koji su nekim svojim činom zadužili festival, ali opet kažem, ne znači da i drugi ne trebaju i neće dobiti“, kazao je.

„Mi se nadamo da ćemo uspjeti obuhvatiti sve one koji su zaslužili tu nagradu“, zaključio je Fikret Čančar za Novi dan N1.