Blago iz Krkonoša
Planinari u češkoj šumi našli zlatnike sa žigovima namijenjenim BiH ili Srbiji

Zlatnici koje su planinari pronašli u aluminijskoj posudi na brdu Zvičina u Češkoj nose žigove namijenjene području Kraljevine SHS, najvjerovatnije BiH ili Srbiji. Nalaznici su u aprilu dobili 11,7 miliona kruna, punu vrijednost zlata, a ne desetinu kako se ranije pisalo.
Dvoje planinara šetalo je u februaru 2025. jugozapadnim padinama brda Zvičina, u podnožju Krkonoša na sjeveroistoku Češke, kada su u kamenom nasipu primijetili aluminijsku posudu koja je virila između kamenja. Unutra je bilo zlato, a dio novčića nosi tragove koji vode prema našim krajevima.
Šta je bilo u dvije posude
U aluminijskoj posudi nalazilo se 598 zlatnika, složenih u jedanaest stubića i umotanih u crnu tkaninu. Oko metar dalje ležala je željezna kutija sa 16 tabakera, deset narukvica, torbicom od fine žičane mreže, češljem, lančićem i pudrijerom, sve od žute kovine.
Prema podacima Muzeja istočne Češke u Hradecu Královéu, koji je preuzeo nalaz, cijela ostava teži oko sedam kilograma, a od toga na zlatnike otpada približno 3,75 kilograma. Ta razlika objašnjava zašto su se u ranijim izvještajima pojavljivale dvije različite težine.
Kakve veze zlatnici imaju s BiH i Srbijom
Novčići su kovani između 1808. i 1915. godine, uglavnom u Francuskoj, Osmanskom carstvu, Belgiji i Austro-Ugarskoj, a nekoliko ih je iz Rumunije, Italije i Rusije. Nijedan nije njemački ni čehoslovački.
Najzanimljiviji detalj nalazi se na austrougarskim primjercima. Na njima su sitni žigovi koji, prema stručnjacima muzeja, pokazuju da novac nije bio namijenjen Češkoj, nego području nekadašnje Jugoslavije, najvjerovatnije Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Žigovi su utisnuti u lokalnim kovnicama nakon 1921. godine, što je najmlađi datum na kolekciji. Zato muzej zaključuje da je blago zakopano nakon 1921, a ne nakon 1915, kako bi se moglo pomisliti po godinama kovanja.
Ko ga je sakrio i zašto
Vlasnik nije poznat, a na predmetima nema natpisa koji bi ga otkrio. Arheolozi muzeja navode nekoliko mogućnosti: porodicu koja je 1938. bježala pred nacističkim progonom iz pograničnog područja, deportacije češkog i jevrejskog stanovništva tokom rata, protjerivanje Nijemaca nakon 1945. ili monetarnu reformu. Stručnjaci se slažu u jednom: blago je namjerno sakriveno zbog vrijednosti metala, a u zemlji je ležalo najviše nešto više od stotinu godina.
Nagrada je deset puta veća nego što se pisalo
U prvim izvještajima o nalazu navodilo se da nalaznici mogu očekivati desetinu vrijednosti. Konačna odluka bila je mnogo izdašnija. Královéhradecki kraj objavio je u aprilu 2026. da planinari dobijaju 11,7 miliona čeških kruna, koje dijele na pola.
Iznos nije procjena kolekcionara. Češki zakon o zaštiti spomenika predviđa da se za nalaze od plemenitih metala nalazniku isplati vrijednost samog metala. Stručnjaci su utvrdili da ostava sadrži 5.230,56 grama čistog zlata, a cijena na dan nalaza bila je 2.237,50 kruna po gramu.
Kada će blago biti izloženo
Konzervatori čiste i obrađuju predmete, a Muzej istočne Češke najavio je da će cijelu kolekciju izložiti javnosti krajem 2026. godine. Istraživanje arhiva u potrazi za vlasnikom se nastavlja. Više o pronađenom blagu pisali smo i ranije.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare