Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Sarajevu je danas otvorena izložba “Logori stradanja Jevreja Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu”.
Izložba je otvorena u Muzeju Jevreja BiH, depandansu Muzeja Sarajeva, a autor postavke je Eli Tauber.
Kustos izložbe Žanka Dodig istakla je da se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava 27. januara, na taj dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju o danu sjećanja na holokaust.
Taj se dan obilježava nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tokom Drugog svjetskog rada, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na holokaust
“Značaj tom datumu se odaje s jednim jedinim ciljem da se takva nesreća više ne ponavlja“, kazala je Dodig.
Ističući kako je izložba smještena u Muzeju Jevreja BiH, Dodig je kazala da muzeološkim pravilima nije preporučljivo da se u stalne postav stavljaju privremene izložbe, ali da se ova izložba sadržajno potpuno uklapa u muzejsku galeriju u kojoj je prikazano stradanje jevrejskog naroda.
“Tu je knjiga stradanja 12.000 Jevreja Bosne i Hercegovine, 6.000 je otprilike bilo iz Sarajeva, a 6.000 iz ostalih dijelova BiH i njihov popis je dat abecednim redom kao svjedočanstvo o bezumlju jednog vremena“, kazala je Dodig.
Dodig je kazala da slike govore hiljadu riječi i da su podsjećanja na stradanja Jevreja uvijek bolna, ali kako je i od najmanjih uzrasta, još od vrtića potrebno stalno podsjećati, upozoravati i graditi maksimalnu netoleranciju prema tim zločinima.
Autor izložbe Tauber je kazao kako je poenta izložbe da se pojasni šta je to holokaust, jer se često priča o holokaustu zasniva na pričama o Auschwitzu i nekim drugim logorima u kojima su stradali stanovnici Evrope, a da se zaboravi da je iza toga postojao niz momenata, kao što je donošenje nekih zakona o deportacijama.
Tauber je kazao da su u BiH poznata dva logora i to Kruščica kod Viteza i Bukovača kod Bosanskog Petrovca te je dodao logor u Kruščici bio početak stvarnog holokausta, deportacija i smještanja Jevreja u logore.
“Naša ideja je bila da pokažemo sve logore u kojima su stradali Jevreji Bosne i Hercegovine. Naravno da nam prostor postavke nije dozvolio da prikažemo baš sve logore, ali smo napravili neki izbor da pokažemo da su ti logori bili i u Dubrovniku i na Rabu, u Džakovu, a i ova dva u BiH“, kazao je Tauber.
Naglasivši da svaka izložba ima svoj cilj, Tauber je kazao da se povodom Međunarodnog dana holokausta svake godine postavljaju tematske izložbe kojima se prikazuju segmenti tog holokausta.
“Antisemitizam se možda nikada neće završiti, ali ono što mi želimo je da razbijemo određene stigme, da ovim pričama ljudi shvate kako se odnosilo prema Jevrejima u Drugom svjetskom ratu i da u konačnici shvate da Jevreji nisu krivi zato što pripadaju jednom narodu i da ne moraju zato biti eliminirani sa ove naše planete, nego da je to bio jedan politički sistem koji je odlučio da se tako ponaša prema Jevrejima“, kazao je Tauber.
Tauber je također kazao da se podsjećanje na holokaust ne smije završavati godišnjim izložbama, već da je potrebno stalno raditi na edukaciji mladih ljudi i to osmišljeno, platformom i sistemom koji izvesti mlade koji će biti svjesni da se dogodio holokaust, ali i genocid nad Bošnjacima.
“Nažalost, nije ovo društvo uočilo stvarnu žrtvu koju je podnijelo bosanskohercegovačko jevrejstvo. Nismo to dovoljno naznačili i o tome dovoljno pričali. Nismo pričali na pravilan način. Pričali smo o tome kao o nekim brojkama, zaboravljajući ljude, da su u tom holokaustu ubijeni najznačajniji predstavnici jevrejskog naroda koji su bili i sudije, i naučnici i muzičari i glumci“, kazao je Tauber.
Prvi ustaški koncentracioni logor u NDH, Danica osnovan je već 15. aprila 1941. u Drenju pokraj Koprivnice. Na području Nezavisne Države Hrvatske tokom 1941. i 1942. osnovano je oko trideset njemačkih, talijanskih i ustaških logora. Po svojoj namjeni i funkciji bili su uglavnom sabirni, tranzitni i iseljenički, a neki od njih radni i koncentracioni. U području pod talijanskom upravom bili su organizirani sabirni logori za Jevreje u Kraljevici, na ostrvu Braču, u gradu Hvaru, u Gružu, Kuparima, te na Lopudu pokraj Dubrovnika i na ostrvu Rabu (Kampor).
Izložba će uz poštivanje svih epidemioloških mjera biti otvorena svaki dan osim vikenda od 11 do 14 časova, saopšteno je ranije iz Muzeja Sarajeva.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!