Brojnim manifestacijama tijekom 2023. širom svijeta bit će obilježena 50. godišnjica smrti čuvenog španjolskog umjetnika Pabla Picassa.

Od umjetničkog genija do toksične muškosti: Deutsche Welle ima osvrt na njegovu ostavštinu.

U sedam desetljeća svog plodotvornog umjetničkog djelovanja, Pablo Picasso je stvorio na tisuće slika i skulptura u mnogim avangardnim stilovima.

On se ubraja u red najuspješnijih svjetskih umjetnika i vrijednost njegovih djela se procjenjuje u stotinama milijuna dolara. Picassovu sliku “Žena koja sjedi kraj prozora” aukcijska kuća Christie’s u New Yorku 2021. je prodala za 103 milijuna dolara (98 milijuna eura), dok je 2015. njegove “Žene iz Alžira” dostigla cijenu od čak 179 milijuna dolara.

50 godina od smrti slikara

U godini 2023. međunarodnim kulturnim programom obilježit će se 50. godišnjica smrti slavnog umjetnika. Specijalne izložbe pod motom “Picasso Celebration 1973-2023” bit će održane ne samo u njegovoj domovini, Španjolskoj, nego, između ostalih zemalja, i u Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u.

Iako je njegov umjetnički genij nepogrešiv, oni koji vrednuju njegovu ostavštinu sve češće raspravljaju o njegovoj mizoginiji, odnosno diskriminirajućem odnosu prema ženama, rasprava koju je potaknuo pokret #MeToo.

Slikarsko čudo

Picasso je rođen 25. listopada 1881. godine u Malagi, na jugu Španjolske.

Njegov otac, Don Jose Ruiz y Blasco, bio je umjetnik i za život je zarađivao slikajući ptice i životinje te kao profesor umjetnosti. Upravo on je počeo s podučavanjem svog sina u crtanju kada je Pablo imao samo sedam godina. S 13 godina je Picasso započeo svoje studije u likovnoj školi u Barceloni, Escola de la Llotja, na kojoj je predavao i njegov otac, a dvije godine kasnije nastala je njegova prva sliku velikog formata u tehnici ulje na platnu pod nazivom “Prva pričest” koja je izložena na gradskoj izložbi. Upravo taj rad se smatra njegovim prvim remek-djelom.

Godine 1897. on nastavlja studij na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Madridu (Real Academia de Bellas Artes de San Fernando). No, Picasso je radije proučavao umjetnička djela izložena u čuvenom Prado muzeju, gdje je svoju pažnju usmjeravao na slike Diega Velasqueza, Rembrandta, Johannesa Vermeera i Francisca Goye.

Početkom 1900-ih, Picasso se preselio u Pariz.

Umjetničke faze

Picassov umjetnički život može se podijeliti na mnoge faze.

Njegovo prvo stvaralačko razdoblje, poznato kao plava faza, trajala je od 1901. do 1904. i poznato je da ju je izazvalo samoubojstvo Picassovog prijatelja, španjolskog pjesnika Carlesa Casagemasa. Prva slika iz tog razdoblja, “Casagemasova smrt” (1901.), simbolizira tu mračnu atmosferu i nijanse plave koje su karakteristične za to njegovo razdoblje.

Potom je uslijedila njegova ružičasta faza (1904.-1906.), tijkom koje su Picassove slike odlikovale nijanse ružičaste, svijetloplave i narančaste boje. Tada je nastao i “Portret Gertrude Stein”, kratko nakon što je slikar upoznao ovu američku književnicu i kolekcionarku umjetničkih djela.

Ova faza se smatra sretnijim razdobljem u umjetnikovom životu, kada je upoznao Fernandu Olivier, francusku umjetnicu, koja kasnije postaje njegova muza i ljubavnica, piše DW.

Upuštanje u kubizam

Svojim kontroverznim djelom „Gospođice iz Avignona” (Les Demoiselles d’Avignon) nastalim između 1906. i naredne godine, Picasso je stekao svjetsku slavu kao predvodnik suvremene umjetničke scene. Bizarna distorzija obrisa ženskog tijela razbila je sva dotadašnja poimanja o slikarskoj perspektivi. Ta slika se smatra pionirskim djelom kubizma.

Zajedno s Georgesom Braqueom, Picasso će u narednim godinama dalje razvijati kubizam. U njegova djela nastala tijekom tog razdoblja ubrajaju se i “Djevojka s mandolinom” (1910.) i “Mrtva priroda s bocom ruma” (1911.).

Antiratna stajališta

U Picassova najpoznatijim djela svakako se ubraja i čuvena “Guernica” (1937.), slika koja je postala sinonim za antiratnu umjetnost. Nastala je kao reakcija na nacističko bombardiranje istoimenog baskijskog grada u sjevernoj Španjolskoj, koje je naredio general Franco.

„Guernica”, sadrži kubističke elemente, ali predstavlja i Picassovo pomicanje ka nadrealizmu.

U njegova antiratna djela ubrajaju se “The Charnel House” (1944-45), koja tematizira holokaust te “Masakr u Koreji” (1951), kao i golubovi slobode, motiv koji ga je privlačio još od djetinjstva.

Picassova toksična muškost

Tijekom proteklih godina, a posebno nakon pojavljivanja pokreta #MeToo, pod povećalom su se našli Picassovi mizogini stavovi prema njegovim ljubavnicama.

Umjetnički analitičari, poput Shannona Leeja iz časopisa Artspace, vjeruju da Picassovu mizoginiju treba kontekstualizirati u odnosu na njegovo stvaralaštvo: „I sam Picasso je primijetio da se kompletno njegovo stvaralaštvo može kategorizirati u sedam različitih stilova, od kojih je svaki dokument njegovog odnosa sa sedam žena u njegovom životu — Fernande Olivier, Eva Gouel, Olga Khokhlova, Marie-Thérèse Walter, Dora Maar, Françoise Gilot i Jacqueline Roque.”

Picasso je, kako piše Lee, „skoro svakoj od tih žena, za koje je tvrdio da ih voli, život učinio izuzetno bijednim.”

Lee se također poziva na djelo Picassove unuke Marine, koja je napisala knjigu “Picasso, moj djed”: „On ih je podčinio svojoj animalnoj seksualnosti, pripitomio ih, opčinio ih, progutao ih i zdrobio ih na svoja platna. Nakon što je mnogo noći proveo izvlačeći iz njih esenciju, kada bi ih posve uništio, on bi ih odbacio.”

Sam Picasso je sebe na vlastitim djelima predstavljao u liku mitskog Minotaura; čije muze su bile žrtve njegove bestijalne agresije.

“Iskreno, ovih dana, prilično se teško suosjećati s osobom koja crta mitološke verzije sebe kao ‘zvijeri’ koja doslovno napastuje žene u bezbroj prilika”, piše Lee u svom tekstu objavljenom u Artspaceu.

Francoise Gilot, umjetnica koja se zaljubila u Picassa dok je bio u vezi s Dorom Maar, smatra se izuzetkom. Ona je slavnom slikaru rodila dvoje djece, Claudea i Palomu, i smatra se jedinom ženom koja je napustila Picassa.

U 81. godini, Picasso se ponovo oženio svojom drugom ženom, Jacqueline Roque, koja je bila 46 godina mlađa od njega. Živjeli su zajedno sve do njegove smrti. Ubrzo nakon toga, ona je izvršila samoubojstvo.

Picassove posljednje godine

Posljednje godine njegovog života karakterizira furiozna umjetnička aktivnost i ekspresija umjetnikove opsesije erotizmom, navodi se na internetskoj stranici Picassovog muzeja u Parizu. Godine 1966. na izložbi umjetnikovih slika i skulptura u tom gradu predstavljeno je i djelo “Par”, na kome su prikazani muškarac i žena u zagrljaju i to je njegovo najznačajnije djelo koje se bavi temom ljubavi i seksualnosti.

Tri godine kasnije, Picassova izložba u Palais des Papes, također u Parizu, izazvala je skandal zbog erotizma na slikama i njihovog ogromnog formata.

Činilo se da se do 1972. umjetnik priprema za smrt: tada je nastala serija portreta s njegovom glavom zamijenjenom maskom, koja je ponekad poprimala i izgled lubanje i prekriženih kostiju. Picasso je umro 8. travnja 1973. u Mouginsu, blizu Cannesa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad