Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je četiri prigodne poštanske marke i četiri FDC-a u povodu Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj.

Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti usvojila je Glavna skupština UNESCO-a, a njen cilj je pomoći državama da u vlastitim sredinama, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Motivi izdanja su Franjevačka crkva svetoga Petra i Pavla, Saborna crkva Svete Trojice, Sinagoga i Karađoz-begova džamija u Mostaru, koji ne samo da su prekrasni vjerski objekti, već su posebna arhitektonska rješenja koja obogaćuju grad na Neretvi.

HP Mostar

HP Mostar

HP Mostar

HP Mostar

HP Mostar

HP Mostar

HP Mostar

HP Mostar

Gradnja crkve sv. Petra i Pavla započela je polaganjem kamena temeljca 7. ožujka 1866. prema nacrtu talijanskog arhitekta fratra Mattea Lorenzonija. Crkva je preživjela I. i II. svjetski rat tijekom kojega je i bombardirana. Godine 1987. fratri su je obnovili prema autentičnim planovima. U noći 9. svibnja 1992. JNA je crkvu spalila i srušila. Fratri sklanjaju ruševinu te grade kriptu 1995. i novu crkvu po projektu arhitekte Davora Smoljana. Gradnju crkve i zvonika visokog 107,2 m vodio je gvardijan fra Ivan Ševo. Crkva je još uvijek u izgradnji, a iznutra je oslikava freskama i mozaicima poznati svjetski umjetnik isusovac o. Ivan Marko Rupnik.

Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru sagrađena je 1873. godine na lokaciji Brankovac i predstavljala je jedan od simbola grada Mostara. Posvećena je Svetoj Trojici i bila je jedan od najviših i najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu. Graditelji crkve bili su hercegovac Spasoje Vulić i poznati neimar Andreja Damjanov Zografski iz Velesa. Hram je potpuno srušen u ratu 1992. Granatiran je 15. lipnja, zatim zapaljen, a nedugo potom i miniran. Obnova Crkve Svete Trojice započela je 2010. godine. U crkvi je 1888. sahranjen mitropolit Leontije Radulović čije su mošti pronađene 2010. prilikom obnove crkve. Osvećenje i postavljanje krstova za obnovljenu crkvu bilo je 4. studenoga 2018.

Prvi židovski doseljenici u Mostar, prema arhivskim zapisima iz 1570., bili su sefardski Židovi prognanici iz Španjolske Danijel Rodrigez i Mosho Koen. U 19. st. doseljavaju se Aškenazi koji zajedno sa starosjediocima stvaraju zajedničku Židovsku vjeroispovijednu općinu, kao prvu zajednicu takve vrste u Europi. Sinagoga je u Mostaru postojala još 1889., nastala preuređenjem objekta koji je prije toga služio za odlaganje sijena. Zbog malog prostora ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta. Zapisnik o izgradnji nove sinagoge u četvrti Brankovac, s cjelokupnom dokumentacijom, sačinjen je 7. lipnja 1904. U II. svjetskom ratu sinagoga je bila djelomično porušena, nakon toga je adaptirana za potrebe Pozorišta lutaka Mostar. U posljednjem ratu je oštećena, a nakon temeljite obnove 1996. ponovno se koristi kao kazališni prostor.

Karađoz-begova džamija u Mostaru je sagrađena 1557./58. Zadužbina je Mehmed-bega poznatog kao Karađoz-beg koji je rodom iz mjesta Potoci, nadomak Mostara. Karađoz-beg je imao istaknuto mjesto u osmanskoj državnoj administraciji ttijekom druge polovine 16. st. Džamija je sagrađena po nacrtima slavnog osmanskog arhitekta Kodža Mimara Sinana. Spada u red malog broja džamija s očuvanim originalnim slikarstvom. Slikani slojevi se često preklapaju jedni preko drugih, od prvobitnih arabeski do kasno osmanskog baroka. U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine Karđoz-begova džamija je pretrpjela velika razaranja. Sanacija je izvršena 2002./2004. godine u sklopu projekta obnove Starog mosta i starog dijela grada Mostara.

Marke je dizajnirao Marin Musa, prvi dan izdanja je 21. svibnja 2022. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba