Prije jednog stoljeća rođen je "bosanski Andersen" Jedan je od rijetkih dječjih pisaca na južnoslavenskim prostorima koji je njegovao bajku kao književni rod. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, nazivaju ga "bosanski Andersen".

Na današnji dan prije jednog stoljeća, 11. oktobra 1923. rođen je u Bjelaju pokraj Bosanskog Petrovca književnik Ahmet Hromadžić. Hromadžić u rodnom mjestu završava osnovnu školu, a tehničku i Višu pedagošku školu u Sarajevu.

Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar Sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista Krajina u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista Oslobođenje.

Bio je glavni i odgovorni urednik omladinskog časopisa za književnost Zora gdje objavljuje svoje priče te veliki broj književnokritičkih i publicističkih tekstova, filmskih i kazališnih kritika.

Jedno vrijeme bio je i glavni urednik u omladinskom izdavačkom poduzeću Narodna prosvjeta, kasnije nazvanom Veselin Masleša (danas Sarajevo Publishing). Kao urednik izdavačkog poduzeća Veselin Masleša osniva dječju ediciju Lastavica. Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Jedan je od rijetkih dječjih pisaca na južnoslavenskim prostorima koji je njegovao bajku kao književni rod.

Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječje literature i lektire nekih europskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju “bosanski Andersen”. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, s prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca.

Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, AZUBiH i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, zajedno s Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju Sarajevski dani poezije u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine 1962. godine.

Ahmet Hromadžić je preminuo u Sarajevu, 1. januara 2003. godine. Godine 2007. godine osnovna škola u Bosanskom Petrovcu je dobila naziv OŠ Ahmet Hromadžić, a također je na obiteljsku kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavljena spomen-ploča Ahmeta Hromadžića. U Bihaću se u okviru biblioteke nalazi spomen-soba Ahmeta Hromadžića. “Patuljak iz Zaboravljene zemlje”, “Patuljak vam priča”, “Okamenjeni vukovi”, “Labudova poljana” i “Bijeli slavuj” neke su od njegovih poznatih knjiga, piše Bljesakinfo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad