Renovirao kuću i primijetio da mu kokoši nestaju u pukotini, kada ju je iskopao pronašao grad za 20.000 stanovnika

Njegov potez doveo je do otkrića Derinkuyua, ogromnog grada koji se proteže do 85 metara ispod površine na više nivoa, s ventilacijskim oknima, skladištima, crkvama i stambenim prostorijama koje mogu smjestiti gotovo 20.000 ljudi.

BBC je primijetio da je nenamjerno otkriće otvorilo prozor u jedno od najrazvijenijih podzemnih naselja na svijetu.

18 nivoa

Grad isklesan ispod vulkanske stijene Derinkuyu leži u Kapadokiji, regiji poznatoj po mekom vulkanskom tufu, koji je lako klesati, ali dovoljno jak da ostane strukturno stabilan.

Kako izvještava BBC, kompleks se na kraju proširio u međusobno povezanu mrežu koja se sastoji od tunela i komora raspoređenih na 18 dostupnih nivoa, te je tako postao najdublji poznati podzemni grad u Turskoj.

Nadalje, arheolozi vjeruju da je područje uključivalo domove, kuhinje, skladišta hrane, škole i mnoge slične objekte koji su hiljadama ljudi omogućili da žive pod zemljom duži vremenski period.

Vrijedi napomenuti da je podzemni grad pokazao genijalno inženjerstvo, uključujući više od 50 ventilacijskih okana za dovod svježeg zraka kroz cijeli kompleks.

Historičari vjeruju da Derinkuyu nije izgrađen odjednom, već je s vremenom proširen uzastopnim civilizacijama. Prema UNESCO-u, najraniji dijelovi mogu datirati iz vremena Frigijaca tokom prvog milenijuma prije nove ere, a zatim su se kasniji stanovnici kompleksa proširili.

Historičari su teoretizirali da su se tokom perioda invazije i vjerskog progona stanovnici vjerovatno povlačili pod zemlju, gdje su masivna kružna kamena vrata mogla zatvoriti ulaze za uljeze.

Važno je napomenuti da su se ova teška vrata mogla pomicati samo iznutra podzemnog kompleksa, pružajući efikasnu odbranu od napadača.

Samostalno naselje pod zemljom

Dizajniran da podrži život ispod površine, Derinkuyu je bio više od privremenog utočišta, kako je primijetio BBC. Podzemni grad sadržavao je objekte koji su mogli omogućiti cijelim zajednicama da prežive mjesecima ako se ukaže potreba.

Duboki bunari pod zemljom snabdijevali su slatkom vodom, dok su napravljena namjenska područja za skladištenje žitarica, stoke i vina. Odvojeni prostori služili su kao zajedničke kuhinje i škole.

Osim toga, dodijeljeni su i prostori za bogosluženje, čime se ističe sposobnost grada da funkcioniše gotovo kao samostalno naselje pod zemljom.

Istraživači su također primijetili da su prirodno niske podzemne temperature pomogle ljudima koji su živjeli pod zemljom da sačuvaju zalihe hrane tokom cijele godine, a opsežni sistem ventilacije osigurava zrak za disanje čak i u najdubljim nivoima pod zemljom.

Prema turskom Ministarstvu kulture i turizma, dio otkrivenog grada trenutno je otvoren za posjete turista, dok arheolozi nastavljaju proučavati njegove građevinske tehnike, historijski razvoj i veze s drugim naseljima širom Kapadokije, jer vjeruju da veliki dio turske podzemne mreže ostaje neistražen.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad